Pregovarači Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope postigli su sinoć privremeni politički dogovor o izmjeni EU Zakona o klimi, kojim se uvodi novi, obavezujući cilj: smanjenje neto emisija stakleničkih gasova za 90 posto do 2040. godine u odnosu na 1990., javlja FENA.
Dogovor donosi niz novih fleksibilnosti za postizanje klimatskog cilja, uz uvjerenje da se zelena tranzicija može provoditi paralelno s jačanjem konkurentnosti evropske privrede.
Od 2036. godine, do pet procentnih poena smanjenja emisija može doći iz visokokvalitetnih međunarodnih karbonskih kredita u skladu s Pariškim sporazumom – dva poena više nego što je ranije predložila Evropska komisija.
Na zahtjev Evropskog parlamenta u zakon su ugrađene i zaštitne mjere, uključujući zabranu finansiranja projekata u partnerskim zemljama koji su u suprotnosti sa strateškim interesima EU.
Komisija će analizirati opcije korištenja međunarodnih kredita u budućem zakonodavnom okviru, uz naglasak na stabilnosti evropskog sistema trgovanja emisijama (EU ETS). Dogovor predviđa i mogućnost korištenja domaćih trajnih uklanjanja ugljika za kompenzaciju emisija koje je teško smanjiti, kao i dodatnu fleksibilnost unutar sektora.
Uvođenje ETS2 sistema – koji obuhvata emisije CO₂ iz zgrada i cestovnog transporta – pomjereno je sa 2027. na 2028. godinu.
Evropska komisija će svake dvije godine procjenjivati napredak prema cilju, uzimajući u obzir naučne podatke, tehnološki napredak i međunarodnu konkurentnost EU, te po potrebi predlagati izmjene zakona, uključujući moguće prilagođavanje cilja za 2040.
Evropski klimatski zakon čini cilj klimatske neutralnosti do 2050. pravno obavezujućim i već predviđa smanjenje neto emisija za najmanje 55 posto do 2030. godine. Ovaj novi dogovor predstavlja ključni korak ka ambicioznijim klimatskim politikama u narednim decenijama.