Evropska komisija vjeruje da bi novi sistem pod nazivom „Krediti za zaštitu prirode“ mogao pomoći u prikupljanju milijardi eura potrebnih za obnovu i očuvanje okoliša širom Evropske unije.
Riječ je o modelu prema kojem bi privatne kompanije kupovale posebne vrijednosne papire od poljoprivrednika, šumara, ribara i drugih upravitelja zemljišta koji aktivno rade na zaštiti prirode.
Potrebno čak 180 milijardi eura godišnje
Prema procjenama Evropske komisije, za obnovu degradiranih ekosistema, zaštitu životinjskih staništa, uređenje rijeka i obala te sanaciju zagađenog zemljišta potrebno je osigurati oko 180 milijardi eura godišnje.
Kako je teško očekivati da sav taj novac bude osiguran iz državnih budžeta, Bruxelles traži načine da u finansiranje uključi privatni sektor i investitore.
Ideja o „Kreditima za zaštitu prirode“ prvi put je predstavljena prije godinu dana, a sada je ponovo stavljena u fokus tokom konferencije „Zelena sedmica EU“ održane u Bruxellesu.
Kako bi sistem funkcionisao?
Poljoprivrednici, šumari, ribari, lokalne zajednice i vlasnici zemljišta provodili bi aktivnosti usmjerene na očuvanje i obnovu prirode.
Njihov rad provjeravale bi stručne službe koje bi izdavale certifikate. Ti certifikati zatim bi se pretvarali u „Kredite za zaštitu prirode“, sa jasno definisanom novčanom vrijednošću.
Kompanije bi kupovale te kredite, čime bi finansijski podržavale projekte zaštite okoliša.
Prvi projekti već se testiraju
Francuska agencija za zaštitu voda Seine Normandie jedna je od 90 institucija širom Evrope koje ispituju kako bi ovaj model mogao funkcionisati u praksi.
Plan je da se sredstva prikupljena prodajom kredita koriste za obnovu močvara i riječnih područja.
Primjera radi, proizvođač sokova koji zavisi od kvalitetnih izvora vode mogao bi kupiti kredit kako bi podržao očuvanje vodnih resursa koje koristi u svom poslovanju.
Iako ideja zvuči obećavajuće, stručnjaci upozoravaju da postoji niz otvorenih pitanja.
Neki smatraju da kompanije neće biti dovoljno zainteresovane za kupovinu kredita ukoliko od toga nemaju direktnu finansijsku korist.
Zbog toga se razmatraju različite mogućnosti, uključujući poreske olakšice ili određene zakonske obaveze za kompanije koje bi ulagale u zaštitu prirode.
„Još uvijek ne znamo kako će ovaj sistem na kraju izgledati i kako će funkcionisati u praksi“, ističu članovi radne grupe koja radi na izradi modela.
Građani podržavaju zaštitu prirode
Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra, više od 90 posto građana Evropske unije smatra da su zaštita prirode i očuvanje biodiverziteta ključni za zdravlje ljudi, sigurnost hrane, dostupnost čiste vode, otpornost na klimatske promjene i dugoročni ekonomski razvoj.
Radna grupa koja razvija koncept „Kredita za zaštitu prirode“ trebala bi do kraja 2027. godine dostaviti završni prijedlog Evropskoj komisiji, nakon čega će o njemu odlučivati države članice i Evropski parlament.