U EU-u je 2022. godine rezervirano 547 miliona noćenja na četiri spomenute platforme. Najveći broj gostiju koji su koristili kratkoročni najam u 2022. zabilježen je u Parizu (13,5 miliona), nakon čega slijede Barcelona i Lisabon s više od 8,5 miliona gostiju i Rim s više od 8 miliona gostiju. Od 2019. do 2023. došlo je do porasta u najvećem broju zabilježenih noćenja, s 96,9 miliona noćenja u avgustu 2019. na 124,7 miliona noćenja u avgustu 2023.
No iako takva ponuda smještaja može pozitivno utjecati na turističke brojke, eksponencijalan rast s jedne strane apartmana, a s druge strane internetskih platformi preko kojih se ti apartmani iznajmljuju turistima, lokalno stanovništvo suočava se i s negativnim posljedicama. Najviše se to osjeti opterećenjem javnih infrastruktura i usluga poput prikupljanja otpada, a nadležnim tijelima teško je pratiti i regulirati usluge kratkoročnog najma. Također, sve veći broj nekretnina za turistički najam znači manji broj nekretnina dostupnog za život lokalnog stanovništva, što posljedično diže cijene postojećih nekretnina za dugoročni najam ili kupnju.
Zbog sve većeg broja kratkoročnih najmova, neki gradovi i regije uveli su svoja pravila za ograničavanje pristupa takvim uslugama. Sve su to razlozi zbog kojih je Evropska komisija još u novembru 2022. izradila prijedlog za osiguravanje veće transparentnosti kratkoročnog najma i potporu javnim tijelima u promicanju održivog turizma.
Suzbijanje crne ekonomije
Prijedlozi uključuju registraciju domaćina za lakšu identifikaciju i provjeru informacija, zatim će internetske platforme morati provjeravati tačnost podataka domaćina za veću sigurnost korisnika te će države članice pomagati lokalnim tijelima u praćenju aktivnosti kratkoročnog iznajmljivanja. Nadležna tijela moći će čak i zaustaviti registracije i ukloniti objekte koji nisu u skladu s pravilima, a po potrebi će izricati i novčane kazne platformama.
Evropski parlament i Vijeće postigli su dogovor o tom prijedlogu u novembru 2023., a Odbor Evropskog parlamenta za unutrašnje tržište, koji je radio na izvještaju o dogovoru, u januaru ove godine odobrio je privremeni dogovor o tim novim pravilima. Na ovosedmičnoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu Evropski je parlament izglasao odobravanje tog dogovora, a prije stupanja na snagu još ga treba potvrditi Vijeće EU, nakon čega države članice EU imaju dvije godine za njegovu provedbu.
Izvjestiteljica Odbora EP-a za unutrašnje tržište Kim Van Sparrentak iz redova Zelenih istaknula je na sjednici da gradovi doživljavaju porast ilegalnog kratkoročnog najma za odmor.
“To čini gradove širom Evrope težima za život i manje pristupačnima. Ovaj zakon zahtijeva od platformi da dijele svoje podatke s lokalnim vlastima, omogućujući im da bolje provode pravila za najam za odmor kako bi stanovi ostali dostupni ljudima za život”, relka je Van Sparrentak.
Iznajmljivače, dakle, uskoro čekaju nova evropska pravila kojima je cilj povećati transparentnost kratkoročnog najma i podržati održivi turizam. Nova bi uredba trebala zaštititi potrošače od lažnih ponuda za kratkoročni najam.
Stambena politika ostaje u rukama države
Naime, prema načelu supsidijarnosti, EU treba rješavati one probleme koji se mogu riješiti samo na razini EU-a, a upravo zbog specifičnosti pojedinih tržišta i država teško je donijeti jedinstvenu politiku koja će biti jednako primjenjiva u Splitu, Dubrovniku, Stockholmu ili Bruxellesu.
U 2023. četiri vodeće platforme (AirBnb, Booking, Expedia i TripAdvisor) zabilježile su više od 300 miliona noćenja u smještajnim objektima za kratkotrajni boravak. Broj noćenja rezerviranih na tim internetskim platformama porastao je u tradicionalno najjačem trećem tromjesečju za 13,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. Ovaj tip smještaja čini oko četvrtinu ukupnog turističkog smještaja u EU.
