Ako ćete danas peći ribu, povrće ili komad mesa, velika je vjerovatnoća da ćete hranu zamotati u aluminijsku foliju. Ono što možda niste svjesni je to da će dio folije iscuriti u vaš obrok, a to bi moglo biti loše za vaše zdravlje.
Aluminij je svugdje
Aluminij se ne pojavljuje samo u foliji: to je najpopularniji materijal za kuhanje koje koriste ljudi u zemljama u razvoju. Njime se oblažu lonci i tave, a nalazi se u nekom kuhinjskom priboru poput velikih viljuški za posluživanje. Nekada je tu ulogu ispunjavao bakar, no s vremenom ga je zamijenio aluminij jer je jeftiniji za masovnu proizvodnju i lakši za čišćenje.
No, dok kuhanje hrane u aluminijskim loncima ili tavama nije loša stvar, problematično je staviti je u foliju pa zatim u rernu. To se događa s kiselom ili začinjenom hranom koja se priprema na visokim temperaturama.
Reakcija na zdravlje
Ljudska tijela mogu vrlo učinkovito izlučiti male količine aluminija. To znači da minimalna izloženost aluminiju nije problem.
Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila je siguran dnevni unos od 40 mg po kilogramu tjelesne težine dnevno. Dakle, za osobu koja teži 60 kg dopušteni unos bi bio 2400 mg, ali većina ljudi je izložena i unosi daleko više od ovog preporučenog sigurnog dnevnog unosa.
Aluminij je prisutan u kukuruzu, žutom siru, soli, bilju, začinima i čaju. Koristi se u posuđu za kuhanje, kao i u farmakološkim sredstvima poput antacida i antiperspiranata. Aluminijev sulfat, koji se dobiva iz aluminija, koristi se kao koagulant tokom procesa pročišćavanja vode za piće.
Naučnici istražuju predstavlja li pretjerano izlaganje aluminiju prijetnju ljudskom zdravlju. Na primjer, visoke koncentracije aluminija otkrivene su u tkivu mozga pacijenata s Alzheimerovom bolešću. Naučnici su ispitivali zajednicu starih ljudi s Alzheimerom i zaključili da je to moderna bolest koja se razvila iz promijenjenih životnih uvjeta povezanih s industrijalizacijom društva. Ova stanja mogu uključivati visoke nivoe aluminija u svakodnevnom životu.
Aluminij predstavlja i druge zdravstvene rizike. Studije su pokazale da visok unos aluminija može biti štetan za neke pacijente s bolestima kostiju ili oštećenjem bubrega. Također smanjuje stopu rasta ljudskih moždanih stanica.
Izbjegavajte foliju prilikom kuhanja
S obzirom na sve ove dokazane rizike, važno je odrediti koncentraciju aluminija tokom kuhanja. Lonci i ostalo posuđe skloni su oksidaciji, stvarajući inertni sloj koji sprečava ispiranje aluminija u hranu. Problem je u tome što kada ribate lonce nakon kuhanja, taj se sloj istroši i aluminij može prodrijeti u hranu. To se lako može izbjeći: kad nabavite nove aluminijske posude, nekoliko puta u njima prokuhajte vodu dok podloga ne postane mat. To stvara prirodnu oksidaciju koja sprječava ispiranje.
Možda izgledaju ljepše kada su izribane i sjajne, ali mat baza je bolja za vašu hranu i vaše zdravlje. Ali kuhanje hrane u foliji je druga priča. Aluminijska folija je jednokratna i nećete moći stvoriti taj inertni sloj prije njene upotrebe.
Istraživanje je pokazalo da je izlijevanje aluminija u hranu tijekom procesa kuhanja hrane umotane u aluminijsku foliju iznad dopuštene granice koju je postavila Svjetska zdravstvena organizacija. Vjerovatnije je da će aluminij iscuriti u hranu, i to na višim nivoima, u kiselim i tekućim otopinama hrane poput soka od limuna i paradajza nego u onima koje sadrže alkohol ili so. Nivo ispiranja još više raste kada se začini dodaju hrani koja se kuha u aluminijskoj foliji. Sve što je kiselo izaziva posebno agresivan proces koji otapa slojeve aluminija u hrani.
Ovo istraživanje sugerira da se aluminijska folija ne bi trebala koristiti za kuhanje. Umjesto toga, preporučuje se korištenje staklenog ili porculanskog posuđa kada pripremate pečena jela. Sigurno je zamotati hladnu hranu u foliju, ali ne na duže vrijeme jer hrana ima rok trajanja i jer će aluminij u foliji početi curiti u hranu ovisno o sastojcima poput začina, piše Iflscience.
