Portugal je započeo gradnju prvog evropskog nosača dronova, ratnog broda namijenjenog isključivo upravljanju bespilotnim zračnim, površinskim i podvodnim sistemima, čime ulazi u novu fazu pomorskog djelovanja i sigurnosti te bi mogao ugroziti dominaciju tradicionalnih nosača aviona.
Brod, nazvan D. João II, dug je 107,6 metara i trebao bi biti isporučen u drugoj polovici ove godine.
Plovilo gradi nizozemska kompanija Damen u brodogradilištu u rumunskom Galatiju, a ukupna vrijednost projekta iznosi 132 miliona eura i većinom je financiran iz fondova Evropske unije za oporavak. Za razliku od klasičnih nosača aviona, koji zahtijevaju posebno velika ulaganja i dugoročnu logistiku, D. João II zamišljen je kao višenamjenska platforma koja može promijeniti operativnu ulogu u roku od sedam dana dana, i to jednostavnom zamjenom opreme i sistema.
Velika fleksibilnost
Prema riječima glasnogovornika portugalske ratne mornarice Ricarda Sá Granje, ovakav pristup omogućuje veliku fleksibilnost bez kompromitiranja strukture broda. Projekt je osmislio Henrique Gouveia e Melo, bivši načelnik Glavnog štaba mornarice i aktuelni predsjednički kandidat koji je prilikom potpisivanja ugovora 2023. godine opisao ovaj projekt kao 'tačku bez povratka prema modernom'. Portugal pritom nije zaštitio koncept patentom, a interes za sličan tip plovila već su iskazale druge evropske mornarice.
D. João II osmišljen je kao znatno jeftinija alternativa tradicionalnim nosačima aviona, čija se cijena broji u milijardama dolara, a bespilotni sistemi omogućuju državama s manjim vojnim budžeta da prošire svoj operativni doseg, smanje rizik za ljudstvo i brže projiciraju pomorsku moć.
Slične koncepte već razvijaju Kina, Iran i Turska, ali Portugal postaje prva zemlja EU s brodom posebno namijenjenim toj svrsi.
On može ploviti brzinom do 15,5 čvorova i ima stalnu posadu od 48 članova, uz dodatni prostor za 42 stručnjaka, uključujući operatere dronova i naučnike, te u izvanrednim situacijama može privremeno primiti i do 200 ljudi. Paluba duga 94 metra omogućuje polijetanje i slijetanje dronova, a hangari i krmena rampa omogućuju lansiranje i održavanje površinskih i podvodnih bespilotnih letjelica. Podvodni siszemi mogu doseći dubine do 6.000 metara te je brod projektiran za autonomno djelovanje do 45 dana.
Namjena nije samo vojna
Njegova namjena nije isključivo vojna. D. João II bit će korišten za nadzor portugalskih teritorijalnih voda, prikupljanje okolišnih i okeanografskih podataka, operacije traganja i spašavanja, pomoć u slučaju prirodnih katastrofa te evakuaciju civila iz kriznih područja. Ujedno će imati ključnu ulogu u pomorskom nadzoru i zaštiti kritične infrastrukture.
Portugal upravlja pomorskim prostorom od oko četiri miliona kvadratnih kilometara, što je najveće pomorsko područje u Evropskoj uniji, a posljednjih godina bilježi se pojačana aktivnost ruskih ratnih i špijunskih brodova u Atlantiku. Između 2022. i 2024. godine portugalska mornarica pratila je više od stotinu ruskih plovila uz svoju obalu, uključujući podmornice s projektilima dugog dometa i brodove sposobne za sabotažu podmorskih kablova. Podaci koje prikupi D. João II trebali bi pomoći u suzbijanju tzv. hibridnih prijetnji i zaštiti podvodne infrastrukture.
Upravljanje velikim flotama bespilotnih sistema predstavlja tehnički izazov, ali portugalska mornarica razvija komunikacijske i komandne sisteme temeljene na višestrukim podatkovnim vezama, snažnoj enkripciji i mogućnosti rada u otežanim uvjetima. Brod je projektiran prema načelima otvorene arhitekture, što omogućuje postupnu integraciju novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju za obradu velikih količina podataka, spajanje senzora i podršku odlučivanju, uz zadržavanje ljudske kontrole.