Vrijednost evropskog tržišta polovnih automobila procijenjena je na 635 milijardi eura u 2024. godini, no i dalje postoje ozbiljni problemi s prevarama: 4,9% rabljenih automobila imalo je falsificiranu kilometražu, a 40% pokazuje znakove oštećenja.
Prije sedam godina, Evropski parlament procijenio je da prevare s brojačem kilometara mogu uzrokovati gubitke između 1,31 i 8,77 milijardi eura godišnje. Novija istraživanja ukazuju na gubitke od oko 5,3 milijarde eura godišnje, pri čemu mnogi slučajevi ostaju neotkriveni.
Osim novčanih gubitaka, prikrivanje historije oštećenja vozila predstavlja stvarne sigurnosne rizike za kupce.
Privatnost prevarantima ide u korist
Prevaranti koriste evropska pravila o privatnosti (GDPR) kako bi otežali dijeljenje podataka o vozilima, čak i kada su rizici za privatnost niski. Rokas Medonis, izvršni direktor litavskog scale-up poduzeća carVertical, ističe:
„Evropa mora pronaći ravnotežu između zaštite podataka i omogućavanja stvarnih instrumenata za poštene firme. Kada automobil promijeni vlasnika, informacije moraju sustići vozilo.“
Medonis upozorava da fragmentacija podataka u EU otežava praćenje kilometraže i oštećenja, olakšavajući prevarantima da sakriju nepoštenu praksu, što šteti i potrošačima i poštenim kompanijama.
Fragmentacija EU tržišta ugrožava kupce
Čak i članice EUCARIS-a, poput Njemačke, Italije, Belgije i Nizozemske, ograničavaju dijeljenje podataka o vozilima koja se izvoze, što stavlja u rizik kupce u drugim državama EU, posebno u Istočnoj Evropi. Njemačka, najveći izvoznik rabljenih automobila u EU, godišnje izvozi gotovo 2 miliona automobila, no službeni podaci tu brojku smanjuju šest puta zbog GDPR-a.
Belgija i Nizozemska imaju učinkovite domaće sustave praćenja (Car-Pass, Nationale Auto Pas, RDW), ali informacije za izvoz ostaju ograničene. Italija također ne dijeli redovno podatke o oštećenjima vozila.
Nordijski primjer: transparentnost i privatnost mogu koegzistirati
Švedska i Finska pokazale su kako transparentnost i privatnost mogu ići ruku pod ruku, pružajući kupcima podatke o kilometraži, vlasništvu i tehničkim pregledima čak i nakon prelaska granica. Sličan model primjenjuje i Ujedinjeno Kraljevstvo, što omogućava zaštitu kupaca i poštenu industriju tehničkih pregleda.
Poziv na djelovanje
EU mora uskladiti Zakon o podacima, Direktivu o otvorenim podacima i GDPR, kako bi se smanjile prevare, povratilo povjerenje i podržao razvoj pravednog digitalnog tržišta.
„Jasnija pravila i bolja razmjena podataka zaštitit će kupce i pošteno poslovanje. Pitanje je je li važnije zaštititi informacije koje pomažu kupcima ili sakriti činjenice kako bi prodavači profitirali?“, zaključuje Rokas Medonis.