Oko 30 sati održavala se iluzija transatlantskog jedinstva oko Ukrajine.
Evropa i Ukrajina zahtijevale su dogovor o 30-dnevnom bezuvjetnom prekidu vatre koji je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trupma predložila dva mjeseca ranije.
Evropski čelnici rekli su da je američki predsjednik Donald Trump ličmno podržao njihov plan - i prijetnju sankcijama ako Rusija odbije potpisati do ponedjeljka - u subotnjem telefonskom pozivu.
Zahtjev za prekid vatre
Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, čak se pridružio horu američkih saveznika koji su zahtijevali da se Rusija pridržava zahtjeva za prekidom vatre.
No, tada je progovorio ruski predsjednik Vladimir Putin, odbijajući čak i spomenuti zahtjev, te je umjesto toga predstavio nešto staro kao nešto novo: direktne razgovore Rusije i Ukrajine u Istanbulu, četiri dana kasnije.
I transatlantsko jedinstvo je uništeno, prenosi CNN.
Trump je prihvatio prijedlog Kremlja - jednostavno navodeći na svojoj društvenoj mreži Truth da Putin ne želi primirje - i umjesto toga vrši pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da "Sastanak održi, odmah!"
Opet se klatno okrenulo unatrag. Trump je bio upadljivo tih dok su dugogodišnji saveznici SAD trubili o svom novostečenom jedinstvu.
Putin je progovorio, a Trump se preusmjerio.
Zelenskom je preostalo samo pokazati ličnu predanost i hrabrost te ponuditi da se sastanak održi licem u lice s Putinom, čovjekom optuženim za ratne zločine protiv njegove nacije.
Dogovori iza kulisa?
To je za njega težak potez na domaćem terenu.
Važno je ne isključiti mogućnost da Moskva i Washington iza kulisa smišljaju nešto što će svijet približiti miru. No, dok je Trump govorio, činilo se da su se evropski čelnici, zauzvrat, i sami ušutjeli. Ukrajinsko nebo nije.
U noći u kojoj je zatražen prekid vatre, Rusija je lansirala 108 dronova, izvodeći napade, uključujući i onaj koji je zarobio 10-godišnju djevojčicu pod ruševinama u regiji Herson.
Evropski čelnici djelovali su izrazito skeptično da će njihova ponuda dobiti odobrenje Moskve.
Umjesto toga, cinici bi mogli tvrditi da je predstava bila usmjerena na dokazivanje Bijeloj kući da Putin nije zainteresiran za mir, ili čak za konkretan prijedlog o prekidu vatre, koji je Trumpova administracija tražila.
Međutim, to nije bilo jedino "otkriće" koje su četiri najveće evropske vojne sile dobile za svoje složeno i dugo putovanje u ukrajinsku prijestolnicu
Putin je sada tri puta ohrabren. Mogao je potpuno ignorirati evropski i ukrajinski zahtjev – da ga čak ni direktno ne spomene. Drugo, još se nije suočio ni s jednim od „masovnih sankcija“ Rusiji i povećane vojne pomoći Ukrajini za koju je Evropa, čini se, sugerirala da Trump podržava, u slučaju da ne bude primirja.
Treće, njegov prijedlog za direktno pregovore u Istanbulu – ništa novo, osim datuma u četvrtak – odjednom je postao temelj Trumpovog stava.
Američki predsjednik je nagovijestio mogućnost posljedica ako ti pregovori budu bezuspješni.
Jedina konstanta
Međutim, uveden je još jedan korak između ruske nezainteresiranosti za mir i ukrajinskih saveznika koji eskaliraju svoje mjere protiv Moskve.
Jedina trajna tema u svih proteklih nekoliko mjeseci haosa je Trumpovo oklijevanje da djeluje na načine koji štete njegovom odnosu s Kremljom.
Ne znamo jesu li Trump i Putin razgovarali između posjeta Evropljana Kijevu i Trumpove objave na Truth Socialu. Ali možda ne moramo: U svakom slučaju, suočen s izborom između jedinstva koje njegovi evropski saveznici traže i puta u kojem Putin i on ostaju u boljim odnosima, Trump je odabrao ovo drugo...
Prijetnja sankcijama - masovnim ili ne - oduvijek je bila složen zadatak. Rusija je