Čelnici dvije evropske nuklearne sile žure u Bijelu kuću kako bi pokušali povratiti centralnu ulogu za sebe i za Ukrajinu nakon što su isključeni iz američko-ruskih pregovora o okončanju rata.
Predsjednik Donald Trump prošlog je sedmice poslao valove šoka kroz transatlantski savez i igrao na ruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu dok je napadao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i uništavao istinu o tome kako je rat počeo.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetit će Trumpa u ponedjeljak - na treću godišnjicu ruske brutalne invazije na Ukrajinu, suverenu demokraciju, u kojoj su ubijeni desetine hiljada civila, a Putin i njegove snage optuženi za ratne zločine.
Britanski premijer Keir Starmer slijedit će u četvrtak, u dosad najopasnijem trenutku svog mladog premijerskog mandata, s velikim jazom koji se otvara između Washingtona i Londona u pogledu stvarnosti teškog položaja Ukrajine, piše CNN.
Britanija i Francuska izrađuju planove za europske "snage uvjeravanja", koje bi možda uključivale do 30.000 vojnika koji bi mogli biti raspoređeni u Ukrajini u slučaju mirovnog sporazuma. Ideja se, međutim, suočava s ogromnim preprekama - ne samo to što se dogovor koji bi Zelenskij i Putin mogli potpisati čini vrlo malo vjerovatnim. A Starmer je već upozorio da snage ne bi mogle djelovati bez američkog "zaštitnog mehanizma", koji bi potencijalno mogao uključivati sigurnosna jamstva, suradnju američkih obavještajnih službi, zračnu potporu i prijevoz teških tereta. Ključni zaključak ove sedmice bit će ima li Trumpa ikakav interes s obzirom na protivljenje Rusije NATO trupama u Ukrajini pod bilo kojom zastavom.
Dok Trump vodi SAD u novom smjeru po pitanju Ukrajine, otvaraju se povijesni raskoli koji prijete transatlantskom savezu i poretku nakon Drugog svjetskog rata. Trump se prema američkim dugogodišnjim prijateljima - koji nisu uspjeli ispuniti pozive uzastopnih predsjednika da potroše više na obranu - odnosi kao prema protivnicima. A nova je administracija već razbila godine evropskih pretpostavki o američkim sigurnosnim jamstvima Zapadu.
Predsjednikovo stajanje uz Putina oko Zelenskog – i njegova nastojanja da postigne kazneni dogovor o izvozu ukrajinskih minerala rijetkih zemalja kao osvetu za prošlu američku pomoć – šokiralo je transatlantske saveznike. Ovomjesečno upozorenje ministra odbrane Petea Hegsetha u Bruxellesu da Evropa mora preuzeti primarnu odgovornost za vlastitu sigurnost dovelo je u pitanje NATO-ov kredo uzajamne odbrane. A kritika potpredsjednika JD Vancea na račun europskih vlada i vrijednosti u govoru u Münchenu u Evropi je viđena kao pokušaj destabilizacije kontinentalnih čelnika u ime krajnje desnih populista koji crpe ideološku inspiraciju iz pokreta MAGA.
U izvanrednom komentaru koji je zahvatio povijesna vremena, vjerojatni sljedeći čelnik Njemačke Friedrich Merz, čelnik konzervativne Kršćansko-demokratske unije koja je u nedjelju pobijedila na općim izborima, prema izlaznim anketama, iznio je program nove vlade.
"Moj apsolutni prioritet bit će ojačati Europu što je brže moguće kako bismo, korak po korak, doista mogli postići neovisnost od SAD-a", rekao je Merz na televizijskom okruglom stolu nakon što su izlazne ankete također pokazale velike dobitke za ekstremno desnu stranku AfD.
“Nikad ne bih vjerovao da ću tako nešto morati reći na televiziji. Ali u najmanju ruku, nakon prošlotjednih izjava Donalda Trumpa, jasno je da su Amerikanci - barem ovaj dio Amerikanaca u ovoj administraciji - uglavnom ravnodušni prema sudbini Evrope", rekao je Merz.