Venecuela je postala važna ishodišna točka za velike količine kokaina koje preko zapadne Afrike i tamošnjih džihadističkih mreža u rekordnoj količini stižu u Evropu, piše američki dnevnik Wall Street Journal, pozivajući se na bivše i sadašnje sigurnosne dužnosnike te stručnjake koji se bave međunarodnim krijumčarenjem narkotika.

Prema informacijama američkog dnevnika, iako američki predsjednik Donald Trump trenutno steže obruč oko venecuelanskih vlasti optužujući ih za preplavljivanje američkog tržišta drogom, čini se da većina pošiljki putuje na istok, a ne u smjeru sjevera.

Nezabilježeni nivoi proizvodnje

Ovaj zaokret potaknut je dosad nezabilježenim nivoima proizvodnje kokaina u Kolumbiji posljednjih godina, koje su preplavile tradicionalne rute kroz Srednju Ameriku i Karibe, piše WSJ.

Kada kokain napusti Venecuelu i stigne u zapadnu Afriku, tamo ulazi u drugu mrežu u koju su uključene grupe povezane s džihadistima i lokalnim krijumčarima. Sadašnji i bivši vođe pobunjenika u sjevernom Maliju opisuju kako frakcije povezane s al-Qa‘idom prate konvoje preko Sahela, naplaćuju "poreze" na teret droge i nude zaštitu u zamjenu za plaćanje, prenosi Jutarnji.

"Kokain iz 80-ih nije kao ovaj današnji. Postoje direktne veze s teroristima", kaže za WSJ Jesus Romero, penzionisani oficir američke vojne obavještajne službe.

Dužnosnici zaduženi za sigurnost navode da je rast količine kokaina preopteretio tradicionalne rute te da su krijumčari iskoristili neučinkovitost sigurnosnih službi, strateški položaj i dugu obalu Venecuele da biznis preusmjere na druga tržišta. Wall Street Journal navodi da potrošnja posebno raste u istočnoj Evropi i Australiji.

Tranzitno čvorište

Državni sekretar SAD Marco Rubio pozvao se na ulogu Venecuele kao tranzitnog čvorišta kako bi opravdao američke akcije i udare na plovila optužena za krijumčarenje te je čak sugerirao da bi evropske vlade trebale biti zahvalne, a ne kritične prema udarima.

Količine zaplijenjene droge sad su veće u Evropi nego u Americi, što govori o rastu pošiljki. 

"Količine su tolike da se trgovci sad bore s premještanjem", kaže Jeremy McDermott iz think tanka InSight Crime, koji se bavi organiziranim kriminalom u Americi. 

Bertrand Monnet, još jedan sugovornik WSJ, navodi da je Venecuela postala ključna tranzitna ruta prema Evropi. No, kokain se u velikim količinama prema Evropi šalje i iz Brazila, Gvajane i drugih zemalja, rekao je profesor s francuske poslovne škole Edhec.

Rekordne zapljene u proteklih nekoliko godina ilustriraju opseg krijumčarskih operacija u Evropi, napominje WSJ podsjećajući na niz zapljena koje su odjeknule u evropskim medijima. Među njima je slučaj iz septembra prošle godine s dva privatna aviona Gulfstream natovarena kokainom koja su poletjela s improvizirane piste u Apureu, venecuelanskoj saveznoj državi na granici s Kolumbijom. Jedan je presretnut u Gvineji Bisau s 2,6 tona kokaina te je ušao u zapisnik kao najveća zapljena u historiji te zemlje. Drugi je stigao u Burkinu Faso, još jednu državu koja se bori s islamističkom pobunom, rekao je Romero.

Sigurnosni vakuum

Na moru su španske vlasti nedavno zaplijenile 3,3 tone kokaina na venezuelanskom ribarskom brodu u blizini Kanarskih otoka, dok je najveća zapljena koju bilježi Irska - ona 2,2 tone s broda MV Matthew 2023. godine - povezana s utovarom u vodama blizu Venecuele. Portugalska policija prošli je mjesec presrela podmornicu s venecuelanskom posadom u kojoj je 1,7 tona kokaina putovalo Atlantikom. Španske vlasti uhapsile su 13 članova venecuelanske bande Tren de Aragua, u prvom takvom slučaju u Europi.

Veliku ulogu igraju sigurnosni vakuum u zapadnoj i sjevernoj Africi i činjenica da kriminalne i terorističke bande kontroliraju tranzitne rute kojima, između ostalog, putuje i južnoamerički kokain.

Iz Malija, navodi WSJ, droga se prevozi preko Sahare u Alžir, Maroko i Libiju. Izvještaj Ujedinjenih naroda iz 2024. pokazalo je da frakcija u Libiji koju podržava Rusija naplaćuje naknade za kokain koji iz Nigera prolazi prema Egiptu. Iz sjeverne Afrike pošiljke prelaze Sredozemlje u južnu Evropu, pristajući u lukama u Španiji, Portugalu, Italiji i drugdje.

Analitičari kažu da je ova kombinacija venecuelanskih polazišta, džihadistički kontroliranih koridora u zapadnoj Africi i visoke evropske potražnje stvorila otporan, višeslojni sistem krijumčarenja.

Aurelien Lorca, saradnik Ženevskog poslijediplomskog instituta koji istražuje ilegalnu trgovinu, objašnjava da je borba protiv krijumčara u Sahelu doživjela udarac zbog prekida saradnje nakon vojnih udara u toj regiji. 

"Državni udari i nestabilnost pogoršavaju stvari", ističe Lorca.