Evropski politički vrh sve otvorenije razmatra promjenu pristupa prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok rat u Ukrajini ulazi u novu, neizvjesnu fazu. Na samitu tzv. Koalicije voljnih u Parizu, na kojem su se okupili lideri i predstavnici 35 zemalja, Francuska i Velika Britanija najavile su spremnost da rasporede snage u Ukrajini ukoliko se postigne mirovni sporazum s Rusijom.
Ipak, ključni problem ostaje – Moskva se takvom scenariju oštro protivi. Vladimir Putin je još ranije zaprijetio da će sve zapadne trupe na ukrajinskom tlu smatrati legitimnim vojnim ciljevima, a iz Kremlja posljednjih dana stižu poruke da ne dolazi u obzir nikakav privremeni prekid vatre bez „sveobuhvatnog rješenja“.
Koalicija voljnih i plan multinacionalnih snaga
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i britanski premijer Keir Starmer potpisali su deklaraciju kojom se predviđa raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini nakon završetka rata. Prema dokumentu, te snage bi imale zadatak osigurati ukrajinski zračni i pomorski prostor, stabilnost institucija te dugoročnu sigurnost zemlje.
Starmer je poručio da se radi o „pravnom okviru koji omogućava britanskim, francuskim i partnerskim snagama da djeluju na teritoriji Ukrajine“, naglašavajući da je riječ o dugoročnoj podršci Kijevu. Ipak, Zelenski je priznao da za sada ne postoji garancija mira bez ruskog pristanka.
Njemačka suzdržana, EU podijeljena
Iako su Pariz i London spremni na daljnje korake, unutar Evropske unije sve su vidljivije podjele. Posebno je znakovit oprez Njemačke, koja izbjegava jasnu podršku raspoređivanju trupa bez čvrstog američkog angažmana. Upravo taj raskol među najvećim članicama EU dodatno otežava postizanje jedinstvene evropske strategije.
Uloga SAD i čekanje Trumpa
Sjedinjene Američke Države zasad izbjegavaju otvoreno vezivanje za evropski plan. Iako iz Bijele kuće stižu poruke o „značajnom napretku“ u razgovorima o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, Washington nije potpisao zajedničko saopćenje o mirovnim snagama. Ipak, američki izaslanici naglašavaju da SAD neće napustiti Ukrajinu.
Češki političar Andrej Babiš, poznat po kritičnom stavu prema Kijevu, izjavio je da će „značajan dio sigurnosnih garancija pasti na Sjedinjene Države“, ocijenivši to kao nužan uslov za dugotrajan mir.
Bez jasnog pristanka Donalda Trumpa, Francuska i Velika Britanija nisu spremne poslati svoje trupe, što cijeli plan čini krajnje neizvjesnim.
Macron najavljuje razgovore s Putinom
U tom kontekstu, Emmanuel Macron je prvi put javno najavio mogućnost direktnih razgovora s Vladimirom Putinom u narednim sedmicama. Francuski predsjednik poručio je da je cilj „mir bez kapitulacije Ukrajine“, ali i da je neophodno obnoviti komunikacione kanale s Moskvom.
Međutim, iz Kremlja stiže jasan zahtjev – povlačenje ukrajinskih snaga iz Donbasa prije bilo kakvih ozbiljnih pregovora. Kako zasad nema signala da je Kijev spreman na takav korak, analitičari procjenjuju da su izgledi za brzo postizanje dogovora mali.
Dok se Evropa koleba, Moskva ostaje čvrsta, a ključna odluka ponovo je u rukama Washingtona – i Donalda Trumpa, kojeg svi, kako se čini, čekaju.