Češki predsjednik Petr Pavel pozvao je NATO savez da "pokaže zube" kao odgovor na učestalo testiranje odlučnosti na njegovom istočnom krilu. U razgovoru za The Guardian u Pragu, Pavel je predložio niz radikalnih opcija koje uključuju rušenje aviona koji krše vazdušni prostor, isključivanje interneta i potpuno odsijecanje ruskih banaka iz globalnih finansijskih sistema.
Kao penzionisani general i bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, 64-godišnji Pavel posjeduje odbrambeno iskustvo koje je rijetkost među evropskim liderima, što njegove stavove o budućnosti saveza i prijetnjama s kojima se suočava čini izuzetno uticajnim.
Rusija ne razumije lijep jezik, već samo moć
Pavel je izrazio duboku frustraciju zbog nedostatka odlučnosti Sjedinjenih Američkih Država da nastave s pritiskom na Rusiju, iako se suzdržao od direktne kritike američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji i dalje dovodi u pitanje obaveze Washingtona prema savezu. Češki predsjednik je upozorio da je Moskva, nakon ilegalne aneksije Krima 2014. godine, detaljno proučila funkcionisanje NATO-a i razvila stil ponašanja koji se kreće tik ispod granice za aktivaciju Članka 5., koji garantuje da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Prema njegovim riječima, ruski vojni lideri su se u neformalnim razgovorima otvoreno smijali paralizi saveza u donošenju odluka. Kada ih je pitao zašto izvode provokativne akcije i bliske susrete u vazduhu ili iznad ratnih brodova u Crnom i Baltičkom moru, njihov odgovor je bio jednostavan – "zato što možemo". Pavel naglašava da Rusija ne razumije lijep jezik, već isključivo jezik moći popraćen konkretnom akcijom, te da bi se u slučaju daljih kršenja vazdušnog prostora morala donijeti odluka o obaranju letjelica.
Asimetrične mjere i kritika pasivne Evrope
Ove sedmice borbeni avion NATO-a oborio je dron iznad Estonije, dok su slični incidenti ometali svakodnevni život u Latviji i Litvaniji. Iako se vjeruje da su u pitanju ukrajinske bespilotne letjelice koje je rusko elektronsko ratovanje skrenulo s rute, Rusija optužuje baltičke države za saradnju s Kijevom, što one oštro demantuju. Pavel smatra da bi savez morao primijeniti asimetrične mjere koje ne ubijaju ljude, ali jasno daju do znanja da Moskva ne može ići tim putem, poput privremenog gašenja interneta, satelita ili novih finansijskih blokada.
Češki predsjednik je uputio oštre kritike i na račun same Evrope, navodeći da je propustila da definiše sopstvenu politiku prema Rusiji i poslijeratnom bezbjednosnom poretku jer stalno pasivno čeka smjernice iz Washingtona. Istakao je da je najbolji trenutak za jači pritisak propušten prošle godine kada se Rusija mučila ekonomski i vojno, ali da joj je američko-izraelski rat protiv Irana direktno pomogao kroz nagli skok prihoda od nafte.
Pored spoljnopolitičkih pritisaka, Pavel vodi i žestok ustavni spor na domaćem terenu sa populističkim premijerom Andrejem Babišem oko toga ko će predstavljati Češku na predstojećem summitu NATO-a u Ankari, poručivši da je zbog zaštite principa uloge predsjednika spreman ići i pred Ustavni sud.