Dok Washington pod Donaldom Trumpom sve više djeluje kao nepredvidiv posrednik, a ne kao čvrsti saveznik, evropske prijestolnice zahvatio je val ozbiljne zabrinutosti. Tihi alarmi odzvanjaju iza zatvorenih vrata sigurnoskih konferencija i brifinga širom Berlina, Londona i Pariza. Strah je jednostavan i direktan: Evropa bi se uskoro mogla morati odbraniti sama.
U diplomatskim i sigurnosnim krugovima sve se otvorenije govori o mogućnosti budućeg ruskog napada. Upravo zbog toga Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo — nekada podijeljeni oko Brexita, strategije prema Moskvi i međusobnih lidera — danas pokušavaju djelovati kao jedinstven blok. Jer, kako kaže jedan visoki njemački zvaničnik: „Ako Amerika posreduje između Rusije i Evrope, onda nas više ne vidi kao saveznike.“
Evropa se budi u novoj realnosti
Trumpova administracija mijenja ton i pravila igre. Jednog dana američki predsjednik djeluje kao posrednik koji gura Zelenskog ka kompromisu, drugog dana mu pruža podršku — a trećeg se vraća retorici koja implicira bliskost s Putinom. To Evropu stavlja u neugodnu poziciju: više se ne može osloniti na američko vodstvo u NATO-u kao nekada.
Ovaj obrat posebno je postao jasan nakon što je u februaru američki potpredsjednik JD Vance u Minhenu iznio kritike evropskih demokratija i pohvale krajnjoj desnici. To je, kažu zvaničnici, bio trenutak kada je trebalo postati jasno — stari poredak više ne postoji.
Strah od „novog Yalte“
Najveća prijetnja nije samo da Evropa ostane sama, već da Washington i Moskva za stolom postignu „mir“ na račun Ukrajine. Prvobitni američki plan od 28 tačaka, za koji se sumnja da je potekao iz Kremlja, u evropskim prijestolnicama tumači se kao noćna mora: podjela teritorije, ograničeni suverenitet i trajna ruska moć veta nad ukrajinskom budućnošću.
Takav scenarij bio bi znak povratka logike velikih sila — svojevrsni „Yalta 2.0“, samo bez Evrope u prostoriji.
Evropa troši milijarde, ali nije spremna
Iako NATO sada cilja izdvajanja od 5% BDP-a za odbranu, stvarnost je jasna: Evropa nije spremna za rusku agresiju bez SAD-a. Njemačka planira potrošiti 153 milijarde eura godišnje do 2029., ali Velika Britanija i Francuska imaju ozbiljna budžetska ograničenja. A vojna industrija teško drži korak s novim zahtjevima.
Jedan britanski sigurnosni zvaničnik sumirao je situaciju brutalno precizno:
„Kažemo da je prijetnja egzistencijalna, ali još ne djelujemo tako.“
Evropa više nema luksuz iluzija
Putin ne može odustati od narativa o „prijetećem Zapadu“, jer na njemu počiva njegova moć. Evropa, ako popusti, dovodi sebe u još opasniju poziciju. Ako SAD nametnu „lažni mir“, pritisak na evropske vlade da smanje troškove odbrane naglo bi porastao, iako bi prijetnja bila veća nego ikad.
Zbog toga se danas, više nego ikada, Berlin, London i Pariz gledaju kao tri stuba opstanka kontinenta. Ono što nisu uspjeli decenijama — zajedničko strateško djelovanje — sada bi moglo postati pitanje života i smrti.