Evropa ispod Alpa gradi jednu od najvećih željezničkih infrastrukturnih veza u svojoj historiji. Između francuskog Lyona i italijanskog Torina nastaje nova brza željeznička pruga, čiji će centralni dio biti tunel Mont Cenis dug 57,5 kilometara.
Kada bude završen, postat će jedan od najdužih željezničkih tunela na svijetu i značajno promijeniti putnički i teretni saobraćaj između Francuske, Italije i šire Evrope, naveo je Marko Rabuza za Forbes Slovenija.
Ključni dio evropskog saobraćajnog koridora
Projekat Lyon–Torino procjenjuje se na oko 11,1 milijardu eura, a polovinu sredstava osigurava Evropska unija. Izgradnju vodi francusko-italijanska kompanija TELT (Tunnel Euralpin Lyon Turin), dok u projektu učestvuju neka od najvećih evropskih građevinskih preduzeća, među kojima su Webuild, VINCI, Implenia, NGE i Herrenknecht.
Nova željeznička veza bit će ključni dio evropskog saobraćajnog koridora TEN-T, koji povezuje jugozapad Evrope sa centralnim dijelom kontinenta. Glavni tunel prostirat će se između Saint-Jean-de-Mauriennea u Francuskoj i Suse u Italiji, a na pojedinim dionicama nalazit će se više od jednog kilometra ispod površine Alpa.
Prema posljednjim podacima kompanije TELT, do sada je iskopano oko 48 kilometara od ukupno 164 kilometra tunela i pratećih podzemnih objekata koji čine prekogranični dio projekta. Svi glavni građevinski tenderi već su dodijeljeni, a radovi se istovremeno odvijaju na više gradilišta s obje strane granice.
Glavni ciljevi projekta
Jedan od glavnih ciljeva projekta jeste značajno skraćenje vremena putovanja. Putovanje vozom između Pariza i Milana nakon završetka radova trajat će oko četiri i po sata, dok danas vožnja traje između šest i po i sedam i po sati. Nova željeznička linija trebala bi tako postati ozbiljna alternativa avionskom saobraćaju na toj relaciji.
Posebno važan bit će i utjecaj na teretni saobraćaj. Alpske prelaze između Francuske i Italije svakodnevno prelaze hiljade kamiona, zbog čega Evropska unija želi veliki dio transporta robe preusmjeriti na željeznicu. Procjenjuje se da će nova pruga s cesta ukloniti više od milion teških teretnih vozila godišnje, što bi trebalo smanjiti saobraćajne gužve, buku i emisije ugljen-dioksida u osjetljivom alpskom okruženju.
Projekt je započeo još 2007. godine, ali godinama su ga usporavali ekološki prosvjedi i složeni postupci izdavanja dozvola, osobito na talijanskoj strani granice. Procjena je da bi tunel trebao biti dovršen do 2033. godine.