Evropa se suočava s tihom, ali ozbiljnom krizom – stanovništvo stari, rađa se sve manje djece, a broj umrlih premašuje broj rođenih. I dok stručnjaci godinama upozoravaju na negativne demografske trendove, podaci za 2024. pokazuju da se situacija dodatno pogoršava u mnogim državama.
Za održavanje stabilne populacije potrebno je da svaka žena u prosjeku rodi 2,1 dijete. No stvarnost je drugačija – u većini evropskih zemalja stope fertiliteta znatno su ispod tog praga. Njemačka je, naprimjer, pala na 1,35 – najniži nivo od 1994. godine. Savezni statistički ured priznaje da bi bez migracija broj stanovnika već bio u ozbiljnom padu. Čak i s migracijama, rast od 0,1 posto (121.000 ljudi) djeluje gotovo simbolično.
Još dramatičnije brojke stižu iz Austrije, gdje je stopa nataliteta pala na rekordno niskih 1,32. U Italiji je stanje još gore – tek 1,18 djeteta po ženi. Iako migracije donekle ublažavaju pad broja stanovnika, Italija je pala ispod 60 miliona ljudi, a odnos rođenih i umrlih pokazuje zabrinjavajući trend: šest beba na hiljadu stanovnika nasuprot jedanaest umrlih.
Francuska, Španija i nordijski šok
Francuska, koja je decenijama bila simbol demografske stabilnosti, bilježi najveći pad nataliteta od kraja Prvog svjetskog rata. Stopa fertiliteta pala je na 1,62, a prirodni priraštaj na svega 17.000 – najniži od kraja Drugog svjetskog rata. Jedina pozitivna vijest je produžen životni vijek: 85,6 godina za žene i 80 za muškarce.
Španija bilježi blagi porast nataliteta od 0,4 posto i 322.034 novorođenih, no taj rast dolazi uz porast prosječne dobi majki – osobito onih starijih od 40 godina, kojih je sada 8,5 posto više nego prije deset godina.
U Finskoj je fertilitet pao na rekordnih 1,25 – najniže od kada se vodi statistika. Ni Švedska ne stoji bolje: sa 1,43 novorođenih po ženi, bilježi najniži natalitet otkad postoji. Gotovo 60 posto opština u Švedskoj ima pad broja stanovnika.
Poljska i Mađarska: Poticaji bez rezultata
Uprkos velikim ulaganjima u pronatalitetne politike, Poljska i Mađarska bilježe historijske minimume. U Poljskoj je fertilitet pao na 1,1 – skoro dvostruko manje nego 1990. godine, kada je bio 1,9. Prosječna starost majki sada je 29 godina, dok je prije 35 godina bila 23.
Mađarska je 2024. godine imala samo 77.500 novorođenih – najmanje u historiji. Stopa fertiliteta pala je na 1,38, što je najniže od 2014.
Jedini pozitivan primjer dolazi iz Engleske i Walesa, gdje je prvi put od 2021. zabilježen blagi porast broja rođenih – za 0,6 posto. Zanimljivo je da je broj beba čiji su očevi stariji od 60 godina porastao za čak 14 posto.
Također, udio djece čiji su roditelji stranog porijekla znatno je porastao – čak 40 posto u Engleskoj i 20 posto u Walesu, što je rast od 34 posto u samo godinu dana.
Šta slijedi?
Iako pojedine grupe – poput stranih roditelja i starijih očeva – donekle ublažavaju pad, ukupna slika je sumorna. Evropa se polako ali sigurno prazni. Sa sve starijom populacijom i smanjenjem radno sposobnog stanovništva, kontinent se suočava s ozbiljnim izazovima: ekonomskom održivošću, penzionim sistemima i socijalnom sigurnošću.