Veliki dijelovi zapadne Evrope trenutno su pogođeni snažnim toplotnim valom s neuobičajeno visokim temperaturama, od Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, preko Njemačke i Francuske, pa sve do Španije i Italije.
Prema podacima evropske službe za klimatske promjene Copernicus, uzrok ovakvih vremenskih prilika je takozvana „toplotna kupola“ – snažan i spor sistem visokog pritiska koji dolazi iz sjeverne Afrike i zadržava vruć zrak iznad Evrope poput poklopca na loncu. Stručnjaci upozoravaju da su ovakvi sistemi posljednjih decenija sve češći i intenzivniji, piše DW.
„Temperature ovakvih razmjera nekada su bile rijetkost čak i usred ljeta. Ova rekordna vrućina jasno pokazuje posljedice klimatskih promjena“, izjavila je Friederike Otto, profesorica klimatskih nauka na Imperial Collegeu u Londonu.
Evropa se zagrijava brže od ostatka planete
Najnoviji izvještaj „Evropsko stanje klime“ pokazuje da je tokom 2025. godine čak 95 posto kontinenta zabilježilo temperature iznad prosjeka. Toplotni valovi s temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa registrovani su čak i sjeverno od Arktičkog kruga, dok su temperature mora dostigle rekordne vrijednosti.
Evropa se danas zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Prosječna temperatura kontinenta porasla je za oko 2,5 stepena u odnosu na predindustrijsko doba, dok je globalni prosjek porastao za oko 1,4 stepena.
Arktik i nestanak snijega dodatno ubrzavaju zagrijavanje
Jedan od ključnih razloga nalazi se u geografskoj povezanosti Evrope s Arktikom, regijom koja se zagrijava još brže. Naučnici ukazuju na takozvani albedo efekat, kako led i snijeg nestaju, tamnije površine tla i mora apsorbuju više Sunčeve energije, što dodatno povećava temperaturu.
Sličan proces primjećuje se i u Alpama, gdje se snježni pokrivač povlači sve ranije, ostavljajući tamno tlo koje zadržava više toplote.
Klimatske promjene mijenjaju strujanje zraka
Naučnici također povezuju ubrzano zagrijavanje Evrope s promjenama u mlaznoj struji, snažnim visinskim vjetrovima koji oblikuju vremenske prilike na kontinentu.
Istraživanja pokazuju da klimatske promjene remete ove zračne tokove, zbog čega se ekstremni vremenski obrasci, poput dugotrajnih toplotnih valova, zadržavaju duže nad istim područjima.
Paradoks čistijeg zraka
Zanimljivo je da su strožiji propisi o kvaliteti zraka, uvedeni još osamdesetih godina prošlog stoljeća, također djelimično doprinijeli rastu temperatura. Smanjenjem industrijskog zagađenja nestao je dio sitnih čestica koje su reflektovale Sunčevu svjetlost i imale blagi efekat hlađenja atmosfere.
Stručnjaci ipak naglašavaju da to ne znači da bi trebalo odustati od smanjenja zagađenja, već da je potrebno dodatno ubrzati prelazak na čiste izvore energije.
Upozorenje Ujedinjenih nacija
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da bi narednih pet godina mogle donijeti nove temperaturne rekorde te da postoji velika vjerovatnoća da će svijet prije 2031. godine doživjeti najtopliju godinu u historiji mjerenja.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je države da ubrzaju smanjenje emisija štetnih gasova kako bi se ograničilo dalje zagrijavanje planete i izgradila sigurnija budućnost za naredne generacije.