Tokom svoje prve posjete Evropi u februaru, američki ministar odbrane Peter Hegseth upozorio je da američka vojna prisutnost u Evropi "nije vječna", izazvavši šok u evropskim zemljama.
Otad američki i evropski dužnosnici u više su navrata nijekali da je predanost SAD NATO-u pod predsjednikom Donaldom Trumpom upitna i da Washington razmatra povlačenje snaga, no malo ko sumnja da će taj trenutak ipak doći.
"Siguran sam da će doći do određenog smanjenja američke prisutnosti u Evropi", rekao je penzionisani general-pukovnik Ben Hodges, bivši zapovjednik američke kopnene vojske u Evropi.
Znatan pad od doba Hladnog rata
Procjene broja američkih snaga u Evropi kreću se od 70.000 stalno raspoređenih vojnika do njih 90.000. No sve procjene pokazuju znatan pad u odnosu na 1950-e, najnapetije godine Hladnog rata, kada je na kontinentu bilo raspoređeno više od 400.000 američkih vojnika.
Prema analitičarima i bivšim i sadašnjim američkim vojnim dužnosnicima, povlačenje, pa čak i smanjenje broja američkih vojnika u Evropi značajno bi oslabilo odvraćanje Rusije i predstavljalo financijski trošak i za Evropljane i za Amerikance.
Institut za ekonomiju iz Kölna (IW Köln) u izvještaju objavljenom ove sedmice upozorava da bi Evropi moglo trebati 10 do 12 godina da nadomjesti ključne američke vojne kapacitete.
"Preporučujem da se trenutna raspodjela snaga zadrži", rekao je zapovjednik Američkog evropskog zapovjedništva i ujedno vrhovni saveznički zapovjednik NATO-a u Evropi, general Christopher Cavoli, američkim zastupnicima početkom ovog mjeseca.
"Zajednički nam je potrebna snažna kopnena prisutnost, posebno kako bismo neutralizirali rusku prednost u mogućnosti da brzo rasporedi svoje snage na našim granicama", rekao je Cavoli i dodao da bi smanjenje američke prisutnosti u Evropi neizbježno "usporilo" odgovor na ruski napad.
Cavoli se ove godine povlači iz službe, a Washington navodno razmatra mogućnost da po prvi put otkako je NATO osnovan 1949. zapovjedništvo prepusti Evropljaninu.
Samoispunjujuće proročanstvo
Neke zemlje žele se pripremiti na američko povlačenje umjesto da se nadaju najboljem ishodu, no nisu svi glavni gradovi na istim valnim dužinama, rekli su za Politico trojica evropskih dužnosnika.
Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije iz Ujedinjenog Kraljevstva, najveći evropski kontingent američkih vojnika, više od 38.000, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je više od 14.000, u Italiji 12.000, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10.000.
Početkom mjeseca NBC News je objavio da Pentagon razmatra povlačenje do 10.000 vojnika iz srednje Evrope, prvenstveno iz Poljske i Rumunije. Obje zemlje oštro su demantirale tu informaciju.
Više evropskih država sada traži od Washingtona da jasno izloži svoje planove.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius pozvao je SAD da izradi jasnu vremensku kartu za moguće smanjenje trupa kako bi zemlje mogle početi s pripremama. Isti poziv uputio je i njegov finski kolega Antti Häkkänen.
Pentagon još nije odgovorio.
Nada da će Trumpova moć oslabjeti
"SAD ima obaveze u sklopu regionalnih odbrambenih planova NATO-a dogovorenih na samitu u Vilniusu 2023. Ako bi SAD rekao: 'U redu, povlačimo se', to bi moralo biti usklađeno s drugim saveznicima kako bi se izmijenili planovi i podijelile nove odgovornosti", rekao je Hodges.
Druge evropske vlade i dalje se nadaju da će američki izbori za Kongres za dvije godine, kao i sljedeći predsjednički izbori 2028., oslabiti Trumpovu moć i obnoviti staro savezništvo sa SAD.
No u isto vrijeme, strahuju da bi pripreme za najgori scenarij mogle postati samoispunjujuće proročanstvo i dodatno ubrzati procese koje još uvijek žele izbjeći, rekla su trojica evropskih dužnosnika.
"Da citiram bivšeg njemačkog kancelara Otta von Bismarcka: ne činiš samoubistvo zato što se bojiš smrti", rekao je latvijski ministar odbrane Andris Sprūds na konferenciji u Parizu ovog mjeseca.
Nije prvi put da američka administracija razmatra smanjenje vojne prisutnosti u Evropi kako bi se fokusirala na Aziju. Tokom mandata Baracka Obame, SAD je počeo raditi na tom cilju, ali se predomislio, i dodatno pojačao broj vojnika u Evropi, nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 2014. ilegalno anektirao Krim.
Skupe posljedice povlačenja
Prvi na udaru u slučaju američkog povlačenja bili bi Poljska i baltičke države, smatra Ben Harris, istraživač u Vijeću za vanjske odnose, koji je rekao da bi evropska sigurnost u cjelini bila narušena.
"Djelomično povlačenje vjerojatno bi počelo s američkim vojnicima raspoređenima nakon februara 2022., kada je Rusija napala Ukrajinu, u sklopu NATO-ovog programa Ojačane prednje prisutnosti", rekao je Harris.