Savjetnik iranskog vrhovnog vođe Modžtabe Hameneija zaprijetio je da bi iranski saveznici mogli zatvoriti pomorski prolaz Bab el-Mandeb, slično kao što je Teheran praktično učinio s Hormuškim moreuzom.
Bab el-Mandeb (što na arapskom znači 'vrata suza') nalazi se između Jemena na Arapskom poluotoku i Džibutija i Eritreje na Afričkom rogu. Ovaj tjesnac povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom, a time i s Indijskim okeanom, te predstavlja jednu od ključnih ruta za globalnu trgovinu naftom. Njegov značaj dodatno je porastao nakon što je Iran efektivno zatvorio Hormuški moreuz, kroz koji se u mirnodopskim uslovima transportuje oko 20 posto svjetske nafte i plina.
Hoće li Bijela kuća ponoviti svoje greške
Većina izvoza nafte i prirodnog plina iz Perzijskog zaljeva, koji ide prema Sueskom kanalu ili naftovodu SUMED, prolazi upravo kroz Hormuški moreuz i Bab el-Mandeb. Njegovo zatvaranje spriječilo bi tankere da koriste Sueski kanal ili pristupe naftovodu, prisiljavajući ih da obilaze Afriku, što bi značajno produžilo transport i povećalo troškove.
Akbar Velayati, bivši iranski ministar vanjskih poslova i dugogodišnji diplomat, upozorio je na društvenoj mreži X da tzv. "front otpora“ posmatra Bab el-Mandeb jednako kao i Hormuz.
"Ako se Bijela kuća usudi ponoviti svoje greške, brzo će shvatiti da se globalni tok energije i trgovine može poremetiti jednim potezom“, poručio je.
Ova izjava dolazi nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će SAD bombardovati iransku infrastrukturu ako Teheran ne omogući ponovno otvaranje Hormuškog moreuza. Iran je, s druge strane, poručio da je prolaz otvoren za zemlje koje pregovaraju o sigurnom prolazu, ali ne i za SAD i Izrael.
Zatvaranje Bab el-Mandeba imalo bi dalekosežne posljedice, čak i veće od samog rata, jer bi dodatno pogoršalo globalnu energetsku krizu i produbilo ekonomske poremećaje koji se već osjećaju širom svijeta – od industrije do svakodnevnog života.
Zašto je Bab el-Mandeb ključan?
Bab el-Mandeb povezuje Crveno more s Indijskim okeanom i širok je svega 29 kilometara na najužem dijelu, što ograničava brodski saobraćaj na dva uska plovna pravca. U praksi ga velikim dijelom kontrolišu jemenski Huti, koje podržava Iran.
Ovaj prolaz je od ogromne važnosti za svjetsku trgovinu. Njime Saudijska Arabija izvozi naftu prema Aziji, a kada je Hormuški moreuz otvoren, koristi se i za transport energenata iz Perzijskog zaljeva prema Evropi putem Sueskog kanala ili naftovoda SUMED.
Tokom 2024. godine kroz Bab el-Mandeb prošlo je oko 4,1 milijardu barela nafte i derivata, što čini oko 5% globalnog prometa. Kada bi i Hormuz i Bab el-Mandeb bili zatvoreni, bilo bi blokirano čak 25% svjetske opskrbe naftom i plinom.
Osim energije, kroz ovaj prolaz ide i oko 10% ukupne svjetske trgovine, uključujući robu iz Azije prema Evropi. Zbog problema u Hormuzu, njegov značaj je dodatno porastao. Saudijska Arabija sve više koristi luku Yanbu na Crvenom moru i naftovod East-West, dug oko 1200 kilometara, kojim upravlja kompanija Aramco.
Šta bi njegovo zatvaranje značilo?
Nakon zatvaranja Hormuza, Saudijska Arabija je povećala kapacitet transporta kroz naftovod East-West na čak 7 miliona barela dnevno. Međutim, Huti su već pokazali da mogu blokirati Bab el-Mandeb. Tokom rata u Gazi napadali su brodove povezane s Izraelom i SAD-om, čime su privremeno poremetili promet.
Iako je kasnije postignuto primirje, nedavni događaji pokazuju da bi se takvi napadi mogli lako ponoviti. Huti su u međuvremenu lansirali projektile i dronove prema Izraelu, što ukazuje na širenje sukoba.
Prema riječima bivšeg američkog diplomate Nabeela Khouryja, dovoljno bi bilo napasti nekoliko brodova da se zaustavi gotovo sav komercijalni promet kroz Crveno more. Takav potez vjerovatno bi izazvao brzu vojnu reakciju SAD i Izraela.
Stručnjakinja za Bliski istok Elisabeth Kendall upozorava da bi istovremena blokada Hormuza i Bab el-Mandeba bila "scenarij iz noćne more“.
"To bi ozbiljno poremetilo, ako ne i paralizovalo trgovinu prema Evropi“, ističe ona za Al Jazeeru.
Ipak, dodaje da Huti možda neće ići tako daleko, jer bi time mogli izazvati snažan odgovor Saudijske Arabije i šire međunarodne zajednice.