Novo istraživanje Evropske komisije za putovanja (ETC) ističe promjenu ponašanja Evropljana u putovanju ovog proljeća i ljeta. Izvještaj Wave 21 pod nazivom „Monitoring sentimenta za putovanja unutar Evrope“ pokazuje da iako je ukupna namjera za putovanja niža nego prošle godine (72 posto, pad za 3 posto onih koji imaju namjeru da putuju ove godine), putnici širom Evrope planiraju duže boravke, troše više i diverzifikuju mjesta gdje idu, navodi Travel Daily News International.
Zemlje u kojima je namjera putovanja na najvišem nivou uključuju Poljsku (80 posto), UK (79), Nizozemsku (75), Španiju (75) i Italiju (73 odsto). Nasuprot tome, najmanje je vjerovatno da će putovati Francuzi (65 posto), Belgijanci (68), Austrijanci (69), Šviarci (69) i Nijemci (70 posto). Obrasci putovanja se razvijaju, a Evropljani pokazuju sve veći apetit za putovanja zasnovana na događajima i alternativne destinacije.
Tradicionalna mediteranska žarišta bilježe blagi pad u popularnosti – za osam procenata – dok interesovanje za istočnu Evropu raste, za tri posto na godišnjem nivou. Komentarišući nalaze, Miguel Sanz, predsjednik ETC-a, rekao je da ovi nalazi ponovo potvrđuju otpornost potražnje za putovanjima u Evropi.
„Uprkos stalnim globalnim neizvjesnostima, Evropljani nastavljaju da daju prioritet smislenim putovanjima.
Njihovo snažno samopouzdanje – koje se ogleda u dužim boravcima, povećanju potrošnje i spremnosti da dalje istražuju – signalizira snažnu želju da se ponovo povežu sa destinacijama i kulturama širom kontinenta. Ovo predstavlja dragocjenu priliku za destinacije i preduzeća da bolje upravljaju tokovima posjetilaca i prošire prednosti turizma izvan tradicionalnih žarišta“, rekao je Sanz.
Putovanja ostaju prioritet potrošnje za Evropljane, uprkos skromnom padu ukupne namjere za putovanje, evropski putnici pokazuju povjerenje u svoje izbore putovanja. Između aprila i septembra ove godine, 27 posto Evropljana planira da otputuje na tri ili više putovanja – što je značajno povećanje od šest posto u odnosu na isti period prošle godine. Putnici također namjeravaju da ostanu duže, a 42 procenata njih se odlučuje za odmor u trajanju od sedam do 12 noći, što je za 11 posto više u odnosu na 2024.
Rastući budžeti za putovanja sugerišu da Evropljani i dalje daju prioritet putovanjima u svojoj ličnoj potrošnji. Skoro jedna trećina Evropljana (30 procenata njih) planira da potroši između 1.501 i 2.500 eura po osobi po putovanju, što je porast od sedam posto. Još 17 posto očekuje da će potrošiti više od 2.500 eura.
Finansijske zabrinutosti također postepeno popuštaju, iako su one i dalje vodeća prepreka putovanjima. Zabrinutost zbog povećanja putnih troškova zbog inflacije pala je sa 23 posto na 17 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je zabrinutost zbog ličnih finansija smanjena na 14 posto, što je pad za tri posto. Kada su u pitanju prioriteti u potrošnji, smještaj prednjači u svim starosnim grupama (27 posto), zatim slijede hrana i piće (20 procenata) i destinacijske aktivnosti (16 procenata).
Mlađi putnici, uzrasta od 18 do 24 godine skloniji su da se troše na kupovinu (15 posto njih) i luksuzna iskustva (11 procenata), dok putnici stariji od 55 godina stavljaju veći naglasak na udobnost, trošeći više na smještaj (33 procenata) i hranu (24 procenta).
Privlačnost alternativnih destinacija sve više raste. Južna i mediteranska Evropa ostaju najbolji izbor, za koji se očekuje da će privući 41 procenata evropskih putnika ovog proljeća i ljeta. Međutim, namjere da se posjeti ovaj region su manje iz godine u godinu, jer neki putnici planiraju da istraže alternativne destinacije.
Konkretno, zemlje kao što su Austrija, Bosna i Hercegovina, Albanija, Belgija i Bugarska bilježe skroman rast interesa od oko jedan posto. Unutar izabrane zemlje, dobro uspostavljene destinacije – kao što su veliki gradovi, turistička sela i odmarališta – nastavljaju da dominiraju popularnošću, privlačeći 53 posto turista u proljeće i ljeto. Pored toga, 35 posto se opredjeljuje za manje uobičajene lokacije, a 13 posto namjerava da istražuje udaljena mjesta u zemlji koju su izabrali.
Putnici koji biraju manje popularne lokacije obično ostaju duže (38 posto planira putovanja na deset dana, u poređenju sa 21 posto onih koji biraju tradicionalne destinacije) i troše više, pri čemu mnogi planiraju više od 2.500 eura po putovanju. Svijest o klimi također oblikuje izbore putovanja. Sve veći postotak Evropljana, njih čak 81 posto, kaže da klimatske promjene na neki način utječu na način na koji putuju, što je sedam posto više nego prošle godine.
Putnici prilagođavaju svoje navike u skladu sa tim: 17 posto pažljivije prati vremensku prognozu, 15 posto aktivno traži blažu klimu, a 14 posto izbjegava destinacije sklone ekstremnim vrućinama. Ova povećana svijest može biti jedan od faktora koji podstiču povećano interesovanje Evropljana za hladnije ili alternativne regione tokom toplije sezone.