Domaćinstva širom 20 zemalja eurozone u drugom tromjesečju ove godine dodatno su povećala svoju štednju, suprotno očekivanjima da će se historijski visoke stope štednje smanjiti i time podstaći potrošnja i ekonomski rast, pokazuju podaci Eurostata.
Stopa štednje domaćinstava, udio prihoda koji se ne troši, porasla je na 15,4% u drugom tromjesečju, sa 15,2% u prva tri mjeseca godine, što je značajno iznad nivoa od 12–13% koliko je bilo prije pandemije COVID-19. S druge strane, stopa investiranja domaćinstava prestala je da pada i već godinu dana se zadržava na 9%.
Domaćinstva u prosjeku izdvajaju veći dio svojih prihoda za štednju kako bi obnovila imovinu koju je „pojela“ inflacija u godinama nakon pandemije, te da ojačaju rezerve usljed stalnog priliva negativnih vijesti o carinama, slaboj konkurentnosti i usporenom ekonomskom rastu.
Ekonomisti već neko vrijeme predviđaju preokret ovog trenda, budući da su realne plate sada uglavnom sustigle rast inflacije, a stope nezaposlenosti se približavaju rekordno niskim nivoima. Evropska centralna banka (ECB) očekuje da će stopa štednje ove godine pasti na 14,7%, uz dalji pad u narednim godinama.
Rast štednje u Evropi u potpunoj je suprotnosti sa situacijom u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je stopa štednje domaćinstava u padu većinu godine, u augustu je pala ispod 5%.
Pošto će evropski neto izvoz najvjerovatnije opasti u drugoj polovini godine, ekonomisti se nadaju da će veća potrošnja domaćinstava preuzeti ulogu glavnog pokretača ekonomskog rasta. Ipak, maloprodaja je u avgustu porasla za svega 1% u odnosu na isti mjesec prošle godine, što ukazuje da domaćinstva i dalje ostaju oprezna.
U potencijalno zabrinjavajućem trendu za ekonomski rast, udio dobiti kompanija iz eurozone nastavio je da pada i u trećem kvartalu, navodi Eurostat. Time se produžava silazni trend koji traje još od 2023. godine i ukazuje na pad profitabilnosti, jer plate rastu brže od dodate vrijednosti.