Dok Donald Trump prijeti da bi mogao upotrijebiti američku vojsku kako bi zauzeo Grenland, evropski zvaničnici i diplomate počeli su tiho iznositi jednu ranije nezamislivu misao: kako bi izgledalo uzvratiti?
Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje evropske sile vjerovatno bio jedan od najkraćih ratova u historiji, postoje i drugi načini na koje saveznici Grenlanda mogu pružiti otpor američkom predsjedniku ako on odbije kompromis, piše Politico.
Pristup bazama
Među glavnim potencijalnim tačkama pritiska nalazi se široka mreža vojnih kapaciteta u regiji, koje SAD koristi, žargonom geopolitike rečeno, za projekciju američke moći daleko od svoje teritorije, u Africi i posebno na Bliskom istoku.
Zašto bi SAD nastavio imati pristup tim bazama ili dobijati podršku od savezničkih pomorskih snaga, zračnih snaga ili čak obavještajnih službi, ako pokuša zauzeti suverenu teritoriju jedne NATO članice poput Danske?
Ovo pitanje je toliko osjetljivo da diplomate nastoje da ga drže podalje od glavnih debata među vladama u salama za samite EU-a ili NATO-a. Ipak, pet zvaničnika i diplomata potvrdilo je za Politico da se izuzetno osjetljiva tema kako uzvratiti Trumpu privatno razmatra širom kontinenta.
Osim evropskih vojnih kapaciteta, SAD se oslanja i na Evropu kao ključnog trgovinskog partnera, a evropske vlade svake godine troše milijarde dolara na kupovinu američkog oružja. Sve to predstavlja potencijalnu polugu pritiska ako evropski kupci odluče prestati kupovati u SAD.
Veliki rizik, prema riječima nekih zvaničnika, jeste da bi ovako direktan izazov mogao brzo eskalirati u potpuni raskid transatlantskih odnosa. Drugi, pak, tvrde da savez pod Trumpom postaje sve toksičniji i da Evropa mora krenuti dalje.
Najbliže upozorenju na odmazdu do sada je došao Emmanuel Macron, predsjednik Francuske, u svojim zagonetnim izjavama.
"Ne potcjenjujemo izjave o Grenlandu. Ako bi suverenitet jedne evropske i savezničke države bio ugrožen, domino-efekti bili bi bez presedana. Francuska s najvećom pažnjom prati situaciju i djelovat će u punoj solidarnosti s Danskom", rekao je Macron ove sedmice svojim ministrima.
Lakši ili teži put
Jedan zvaničnik francuske vlade nije mogao potvrditi da li je Macron bio ili planira biti u kontaktu s Trumpom povodom pitanja Grenlanda, ali je naglasio da je "to izuzetno osjetljiva tema i da on pažljivo važe svaku riječ“.
Macronovo prikriveno upozorenje došlo je u trenutku kada su ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda započeli razgovore s Trumpovom administracijom u Washingtonu u potrazi za kompromisom o sudbini ostrva sa 57.000 stanovnika.
Nakon razgovora u srijedu s potpredsjednikom JD Vanceom i državnim sekretarom Marcom Rubiom, danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen pokušao je zvučati optimistično, ali je priznao da dogovor nije na vidiku.
"Predsjednik ima ovu želju da osvoji Grenland. I zato i dalje imamo temeljno neslaganje", rekao je Rasmussen novinarima.
Diplomate iz evropskih zemalja, koje su željele ostati anonimne zbog osjetljivosti teme, kazale su da se u prijestolnicama vode rasprave o tome kako se suprotstaviti Trumpu. Lakše opcije uključuju odugovlačenje, lobiranje među republikancima u Washingtonu, slanje savezničkih trupa u posjetu Grenlandu, pa čak i pokretanje propagandne kampanje u Americi.
No, pojavila se i mogućnost prekida podrške američkim vojnim raspoređivanjima, uključujući radikalne prijedloge da se ponovo preuzme kontrola nad američkim bazama, rekao je jedan diplomat.
"Razgovori se vode o tome kako izvršiti pritisak i reći: ‘Hej, trebamo vam, i ako ovo uradite, uzvratit ćemo na neki način’. Ali u isto vrijeme, niko ne želi o ovome govoriti javno", rekao je diplomat.
Glavni razlog zašto Evropljani oklijevaju da javno zauzmu agresivniji stav jeste to što Trumpovu podršku smatraju ključnom za pružanje vjerodostojnih sigurnosnih garancija Ukrajini u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma s Rusijom. Istovremeno, mnogi saveznici jednostavno ne mogu zamisliti svijet u kojem SAD silom preuzima Grenland.
"Možda je to puko željno razmišljanje. Moramo biti spremni", rekao je diplomat.
Drugi evropski zvaničnik potvrdio je da vlade razgovaraju o tome kako efikasno uzvratiti na američke teritorijalne zahtjeve. „Evropa ima poluge pritiska, ali se one ne koriste u punoj mjeri“, rekao je.
Trenutno Evropljani mentalno nisu spremni za vrstu eskalacije koju bi takva odmazda izazvala. „Moramo se pripremiti“, dodao je.
Unutar NATO-a, gdje je svaka rasprava o kažnjavanju Amerikanaca uglavnom zabranjena tema, neki naglašavaju da bi to bio mač s dvije oštrice. „Korištenje baza kao pregovaračkih aduta za pritisak i to se može učiniti dovelo bi do obostrane štete“, rekao je jedan NATO diplomat.
"Evropa bi dodatno izgubila sigurnosne garancije… a SAD bi izgubio svoju najvredniju prednju operativnu platformu".
Koji su to tačno kapaciteti?
Prema podacima iz 2024. godine, SAD je imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija širom Evrope u okviru Američke evropske komande. To je uključivalo najmanje 67.500 aktivnih pripadnika vojske, prema najnovijim podacima američkog Ministarstva odbrane, pri čemu je najveći broj bio stacioniran u Njemačkoj, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Među njima su i najveća NATO baza u Evropi u Ramsteinu (Njemačka), kao i zračne baze u Ujedinjenom Kraljevstvu, Lakenheath i Mildenhall, koje zajedno ugošćuju oko 3.000 vojnog osoblja. Zračna baza Aviano u Italiji podržava jedino američko lovačko krilo južno od Alpa i predstavlja „ključni NATO centar zračne moći“, prema Centru za evropsku analizu politika.