Prema najnovijim podacima Eurostata, najzaduženija domaćinstva u Evropskoj uniji ne nalaze se u južnim članicama koje se često smatraju ekonomski najranjivijima, već u bogatijim zemljama sjeverne Evrope. Ukupan dug domaćinstava u EU u 2025. godini iznosio je 49,4 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je u eurozoni dosegao 50,7 posto, pri čemu oba pokazatelja kontinuirano opadaju još od 2020. godine kada su premašivala 60 posto BDP-a.
Dug domaćinstava obuhvata hipotekarne i potrošačke kredite, kao i druga zaduženja građana. Iskazivanje duga kao udjela u BDP-u omogućava poređenje država različite veličine jer pokazuje kolika je ukupna zaduženost domaćinstava u odnosu na ekonomsku snagu zemlje. Visoka zaduženost sama po sebi ne mora predstavljati problem u zemljama s razvijenim tržištem nekretnina, ali prekomjerno zaduženje može ozbiljno povećati ranjivost ekonomije u vrijeme krize, budući da je upravo privatni dug u prošlosti često bio uzrok razornih kreditnih slomova.
Evropskih top 10 država s najvećim udjelom duga domaćinstava u BDP-u:
Njemačka (49,0 posto BDP-a): Uprkos statusu najveće evropske ekonomije, Njemačka je blizu prosjeka EU ponajviše zbog niskog udjela vlasnika nekretnina, budući da je 2022. godine vlastiti dom imalo tek 46,7 posto stanovništva.
Portugal (53,9 posto BDP-a): Dug domaćinstava dosegao je oko 171 milijardu eura uz rast od 8,6 posto, potaknut cijenama nekretnina. Preko 90 posto stambenih kredita vezano je za promjenjive kamatne stope povezana s Euriborom, što građane čini izuzetno ranjivim.
Kipar (54,2 posto BDP-a): Iako je omjer duga značajno smanjen u odnosu na kraj 2016. godine, oko trećine ukupnog duga i dalje čine rizični nenaplativi krediti iz ranijeg perioda.
Belgija (56,4 posto BDP-a): Čak 43,1 posto domaćinstava posjeduje nekretninu kupljenu putem hipoteke, što je znatno iznad prosjeka EU. Vrijednost novih kredita tokom 2025. godine skočila je na 40,7 milijardi eura.
Francuska (59,5 posto BDP-a): Stambeni krediti uglavnom imaju fiksne kamatne stope, a zaduživanje je strogo regulisano pravilom da mjesečne obaveze ne smiju prelaziti trećinu neto prihoda domaćinstva.
Luksemburg (60,5 posto BDP-a): Hipotekarni krediti čine oko 90 posto ukupnog duga, dok istovremeno gotovo polovina domaćinstava nema nikakva dugovanja uz visoku medijalnu imovinu.
Finska (62,9 posto BDP-a): Najveći dio zaduženosti odnosi se na stambene kredite i dugovanja stambenih zajednica, koja zajedno čine oko tri četvrtine ukupnog duga.
Švedska (82,3 posto BDP-a): Švedska se masovno oslanja na hipotekarne kredite, a dominacija promjenjivih kamatnih stopa čini domaćinstva opasno osjetljivim na monetarnu politiku.
Danska (84,1 posto BDP-a): Dug domaćinstava iznosi zapanjujućih 177 posto raspoloživog dohotka, premda se rizici donekle ublažavaju visokom penzionom štednjom i vrijednošću imovine.
Nizozemska (93,5 posto BDP-a): Nizozemska suvereno drži prvo mjesto kao zemlja s najzaduženijim domaćinstvima u Evropi zbog državne politike i poreznih olakšica koje potiču rizično i masovno hipotekarno zaduživanje.