Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, ambasador Luigi Soreca, potvrdio je da je Evropska komisija odobrila paket finansijske podrške zemljama Zapadnog Balkana vrijedan 171 milion eura, u okviru kojeg su planirana i ulaganja u infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini.
Kako je navedeno, Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF) odobrio je grant u iznosu od 16 miliona eura za projekte vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda u Lukavcu i Velikoj Kladuši.
Vodni projekti i tehnička pomoć
Osim toga, odobreni su i grantovi za tehničku pomoć za rehabilitaciju hidroelektrane u Jajcu u iznosu od 750.000 eura, kao i 350.000 eura za rekonstrukciju i proširenje sistema vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda u Tešnju.
Ovi projekti dio su šireg paketa podrške vrijednog 171 milion eura, namijenjenog razvoju infrastrukture i privrede u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dobit će sredstva iz Fonda za reforme i rast u okviru Plana rasta, nakon ispunjavanja reformskih koraka iz svojih reformskih agenda.
Bosna i Hercegovina trenutno ima pravo na korištenje WBIF podrške isključivo kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA III), dok bi ispunjavanjem reformskih koraka iz vlastite Reformske agende stekla pravo na znatno veća ulaganja i finansijsku podršku za veći broj projekata širom zemlje.
Reforme kao ključ za veća ulaganja
Evropska komisija navodi da je cilj paketa od 171 milion eura jačanje infrastrukture i razvoj privatnog sektora u regionu Zapadnog Balkana. Od ukupnog iznosa, oko 92 miliona eura namijenjeno je infrastrukturnim ulaganjima, za koja se očekuje da će mobilizirati približno 263 miliona eura ukupnih investicija kroz sedam projekata u prioritetnim sektorima, uključujući energetiku, transport, digitalnu povezanost, obrazovanje, okoliš i upravljanje vodama.
Dodatnih 2,9 miliona eura dodijeljeno je za četiri projekta tehničke pomoći u Albaniji i Bosni i Hercegovini, s ciljem podrške budućim ulaganjima u oblasti energetike, voda, inovacija i istraživanja.
Paket uključuje i 76,3 miliona eura za programe podrške privatnom sektoru, usmjerene na pomoć malim i srednjim preduzećima u izvozu proizvoda i usluga, promociju zelene i cirkularne ekonomije, agrobiznisa, ulaganja u zapošljavanje i rast, te osiguravanje pristupa finansijama kroz diverzifikaciju izvora finansiranja izvan tradicionalnih bankarskih kredita.
Finansijska sredstva kombinuju doprinose iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III), Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Fonda za reforme i rast (RGF), a projekti će se provoditi u saradnji s međunarodnim finansijskim institucijama, nakon odobrenja Operativnog odbora WBIF-a.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da su ulaganja u partnere sa Zapadnog Balkana ključna za njihovo približavanje Evropskoj uniji.
„Više od dvije godine nakon usvajanja Plana rasta za Zapadni Balkan, radimo na pretvaranju obaveza u konkretne rezultate. Od unapređenja infrastrukture do jačanja poslovnog razvoja, ova ulaganja stvaraju stvarne prilike za građane i čine Evropsku uniju opipljivom stvarnošću širom regiona“, izjavila je Kos.