Evropska unija posljednjih godina razmatra načine za uvođenje oporezivanja digitalnih usluga, uključujući i mogućnost jedinstvenog poreza na nivou EU. Istovremeno, sve je jasnije da postojeći međunarodni poreski sistem ne prati stvarnost digitalne ekonomije.
Prema važećem okviru, multinacionalne kompanije uglavnom plaćaju porez na dobit u zemlji u kojoj se nalazi proizvodnja ili sjedište poslovanja, a ne tamo gdje se nalaze korisnici. U digitalnom dobu to predstavlja problem, jer velike tehnološke kompanije mogu ostvarivati prihode od korisnika širom svijeta, a da fizički nisu prisutne u tim državama.
Pregovori nisu dali rezultate
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj pokušala je riješiti ovaj problem kroz pregovore između oko 140 država o reformi globalnog poreskog sistema. Međutim, pregovori nisu dali konačne rezultate, jer su predložena rješenja bila u suprotnosti s politikama pojedinih zemalja koje se oslanjaju na postojeće modele oporezivanja digitalnih kompanija. Posebno je značajno da su Sjedinjene Američke Države procijenile da bi novi model, prema kojem bi se dio poreza plaćao u državama gdje se nalaze korisnici, mogao smanjiti njihove poreske prihode za oko 1,4 milijarde dolara, podaci su to s Tax Foundationa.
Danas je približno polovina članica OECD-a već najavila, predložila ili uvela neki oblik poreza na digitalne usluge. Ovaj porez najviše pogađa američke tehnološke kompanije, zbog čega je Bijela kuća upozorila na mogućnost uzvratnih mjera, uključujući carine, što je dodatno usporilo primjenu ovih politika.
Koje države su uvele digitalni porez
Među državama koje su uvele ili primjenjuju digitalni porez nalaze se Austrija, Danska, Francuska, Mađarska, Italija, Poljska, Španija, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Belgija, Češka, Njemačka, Letonija, Norveška, Slovačka i Slovenija razmatraju ili su najavile njegovo uvođenje, prenio je Telegraf biznis.
Struktura poreza razlikuje se od države do države. Naprimjer, Austrija i Mađarska oporezuju samo prihode od online oglašavanja, dok Danska primjenjuje porez isključivo na streaming usluge. Francuska ima znatno širu poresku osnovicu. Poreske stope kreću se od oko 1,5 posto u Poljska do 7,5 posto u Mađarska. Turska je ranije imala stopu od 7,5 posto, ali je ona smanjena na 5 posto, uz najave daljnjeg smanjenja. Mađarska je u određenom periodu privremeno obustavila primjenu poreza.
Njemačka razmatra uvođenje stope od čak 10 posto na prihode od digitalnog oglašavanja.