Evropska unija razmatra bez presedana plan koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u bloku već iduće godine, u pokušaju da se Kijev čvršće veže za Evropu i udalji od utjecaja Moskve, navodi deset dužnosnika i diplomata s kojima je Politico razgovarao.
Četiri godine nakon početka ruske invazije, i dok Kijev insistira da se članstvo u EU do 2027. godine uključi u eventualni mirovni sporazum s Kremljom, ova ideja, još u ranoj fazi, predstavlja dramatičan zaokret u dosadašnjoj politici proširenja.
Plan bi Ukrajini omogućio da dobije mjesto za stolom u Bruxellesu prije nego što ispuni sve reforme potrebne za punopravno članstvo. Europski zvaničnici i ukrajinska vlada ističu da je kandidatura hitna.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je u petak u Kijevu da će Rusija vjerojatno pokušati „zaustaviti njihov put prema EU“. Na pitanje o važnosti formalnog datuma pristupanja 2027. godine, odgovorio je: „Zato i tražimo datum. Zašto baš datum? Zato što će taj datum potpisati Ukrajina, Evropa, SAD i Rusija.“
Ideja EU podsjeća na koncept „Evrope više brzina“ francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je više puta iznio od dolaska na vlast 2017. godine. Najnovija verzija neformalno se naziva „obrnuto proširenje“, jer bi zemlja bila uključena u blok na početku procesa ispunjavanja kriterija, a ne na kraju.
Privlačan plan
Dužnosnici EU kažu da je plan privlačan jer bi Kijevu dao vremena da dovrši reforme demokratskih institucija, pravosuđa i političkog sistema, a istovremeno smanjio rizik da Ukrajina odustane od ulaska u EU i okrene leđa Zapadu. Najveća prepreka je protivljenje mađarskog premijera Viktora Orbana.
Prema informacijama od pet diplomata iz različitih zemalja, tri dužnosnika EU-a i dva ukrajinska zvaničnika, Politico je identificirao pet ključnih koraka u ovom planu.
EU trenutno radi na ukrajinskoj kandidaturi za članstvo, uključujući i neformalne smjernice o tzv. klasterima – pravnim cjelinama koje predstavljaju put ka članstvu.
Unija je Ukrajini već dostavila detalje o tri od šest pregovaračkih klastera, a na neformalnom sastanku ministara za evropske poslove na Cipru u martu, EU namjerava dati ukrajinskoj delegaciji dodatne informacije o preostalim klasterima.
„Uprkos najtežim mogućim okolnostima i ruskoj agresiji koja traje, Ukrajina ubrzava reforme“, rekla je Marilena Raouna, zamjenica ciparskog ministra za Evropu, čija zemlja trenutno predsjeda Vijećem EU-a. Dodala je da će sastanak 3. marta biti posvećen potvrdi podrške.
Ipak, jedan dužnosnik EU-a naglašava da u reformama „neće biti prečaca“. Tu su poruku ponovila i dva visoka diplomata iz zemalja koje snažno podržavaju Ukrajinu.
„Članstvo u EU donosi korist samo ako se prođe kroz transformaciju koju proces proširenja nosi – u tome je prava snaga članstva“, rekao je jedan zvaničnik.
Vlade članica EU-a na sastanku u Bruxellesu u petak ispitivale su predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen o naporima da se prekine zastoj u prijemu novih članica. Među opcijama koje je predstavila bila je i ideja „obratnog proširenja“.
„Bila bi to vrsta rekalibracije procesa – prvo se pridružite, a onda postupno uvodite prava i obaveze“, objasnio je jedan dužnosnik upoznat s raspravom. Cilj nije snižavanje kriterija, već slanje snažne političke poruke zemljama čiji je pristupni put zaustavljen zbog rata ili protivljenja – uključujući Ukrajinu, Moldaviju i Albaniju.
„Agresorski rat traje već četiri godine. Ukrajincima je potrebna podrška – EU mora pružiti tu političku i psihološku pomoć“, rekao je jedan diplomat.
Saglasnost Orbana
Zelenskij je ranije izjavio da Ukrajina neće prihvatiti „drugorazredni status“, ali neki zvaničnici kažu da bi zemlja mogla biti otvorena za rješenje koje formalizira put prema EU prije punopravnog članstva.
Najveći problem je osigurati podršku svih 27 država članica, jer odluka o proširenju zahtijeva jednoglasnost. Orban, koji je blizak Putinovom krugu, snažno se protivi. EU prati mađarske izbore u aprilu i pokušava pronaći načine da zaobiđe veto.
Orban koristi pitanje Ukrajine u kampanji, nazivajući je „neprijateljem“ zbog zabrane uvoza ruske energije i tvrdi da se „nikada ne bi trebala pridružiti EU-u“.
Europski čelnici vjeruju da bi Donald Trump mogao utjecati na Orbana. SAD se spominje u nacrtu mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije, s ciljem da nitko ne blokira elemente sporazuma.
Ako Trumpovo posredovanje ne uspije, EU bi mogla ponovno aktivirati članak 7. Ugovora o EU protiv Mađarske, što bi suspendiralo prava članice, uključujući pravo glasa u pristupanju novih zemalja. Trenutno EU ne planira taj potez, ali ga ne isključuje ako Orban nastavi opstruirati.