Island razmatra mogućnost glasanja o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji već u augustu, prema riječima dvije osobe upoznate s pripremama za pristupanje, otkriva Politico.
To dolazi u trenutku kada zamah za proširenje Evropske unije raste, dok Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelimično članstvo već naredne godine, a Crna Gora je prošlog mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.
Vladajuća koalicija u Reykjaviku obećala je referendum o ponovnom pokretanju pregovora o pristupanju do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada 2013. zamrznula pregovore. Međutim, rok se ubrzava u vrijeme geopolitičkih previranja i nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu, kao i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da anektira Grenland.
Očekuje se da islandski parlament u narednim sedmicama objavi datum referenduma, prema riječima dva izvora. Ako građani Islanda glasaju za, mogli bi se pridružiti Evropskoj uniji prije bilo koje druge kandidatske zemlje, rekao je jedan od izvora.
„Razgovor o proširenju se mijenja“, rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir, za POLITICO. „Sve se više radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju naše sposobnosti da djelujemo u svijetu suparničkih sfera utjecaja. To se tiče svih Evropljana.“
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sastala se prošlog mjeseca u Briselu s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir i izjavila da njihovo partnerstvo „nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.
Von der Leyen, koja je prošlog jula posjetila Island, sastala se s Frostadóttir i tokom sastanka Nordijskog vijeća u Stockholmu prošle jeseni i pohvalila Island zbog jačanja saradnje s Evropskom unijom. Očekuje se da će u martu ponovo posjetiti arktičku regiju.
Razgovori o produbljivanju odnosa s Islandom i mogućem nastavku pregovora započeli su i prije nego što se Trump prošle godine vratio na dužnost, pri čemu je jedan zvaničnik Evropske unije rekao da je Brisel već tada posvećivao više pažnje strateški važnoj zemlji.
Međutim, eskalirajuće prijetnje iz Sjedinjenih Američkih Država, uključujući i šalu Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora u Islandu, da će ta zemlja postati 52. savezna država SAD i da će on biti guverner, povećale su osjećaj hitnosti.
„Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u Trumpovom govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je govorio o Grenlandu, svakako usmjerila pažnju“, rekao je drugi zvaničnik Evropske unije, dodajući da to „mora biti uznemirujuće za malu zemlju“.
Island je podnio zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale sve tri njegove najveće komercijalne banke. Međutim, vlada je zamrznula pregovore u decembru 2013. godine, dok se ekonomija brzo oporavljala, a ekonomisti upozoravali na potencijalni kolaps eurozone. U martu 2015. Reykjavik je zatražio da se više ne smatra kandidatskom zemljom.
Geopolitička situacija se, međutim, značajno promijenila u protekloj deceniji.
Island zauzima strateški važnu poziciju u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u i bilateralni odbrambeni sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama iz 1951. godine radi svoje sigurnosti.
Ta realnost, zajedno s ekonomskim koristima članstva u Evropskoj uniji, izgleda da mijenja stav javnosti, a ankete pokazuju rast podrške.
Ipak, put ka članstvu nije jednostavan. Proces pristupanja mogao bi naići na političke prepreke, rekao je bivši predsjednik Islanda Guðni Thorlacius Jóhannesson za POLITICO.
Najveća potencijalna prepreka su ribarska prava, ključna industrija na Islandu i glavno pitanje tokom prethodnih pregovora.
„Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bilo pitanje“, rekao je jedan zvaničnik Evropske unije.
Ali postoji jedna ključna razlika u odnosu na ranije pregovore: Brexit.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Island dugo su imali napete odnose oko ribolova, uključujući niz sukoba poznatih kao Ratovi bakalara između 1950-ih i 1970-ih godina. Tokom pregovora o pristupanju postojale su ozbiljne tenzije između dvije zemlje, pri čemu je Ujedinjeno Kraljevstvo dovodilo u pitanje količinu skuše koju su lovili islandski ribarski brodovi. Spor, nazvan „Rat oko skuše“, doveo je do prijetnji trgovinskim sankcijama Evropske unije Islandu.
No, s obzirom na to da Ujedinjeno Kraljevstvo više nije član Evropske unije, ribarska prava bi mogla biti manja prepreka.
Ako građani Islanda odluče da žele nastaviti pregovore, oni bi mogli brzo napredovati. Island je član Evropskog ekonomskog prostora i dio šengenske zone slobodnog kretanja, te već ima usklađen velik dio zakonodavstva s pravilima Evropske unije.
Prije zamrzavanja pregovora 2013. godine, Island je zatvorio 11 od 33 pregovaračka poglavlja. Crna Gora, najnaprednija kandidatska zemlja, tek je posljednjih mjeseci nadmašila taj broj.
„Na papiru, to ne bi bilo preteško; moglo bi trajati samo godinu dana“, rekao je jedan zvaničnik Evropske unije. Međutim, osoba upoznata s raspoloženjem na Islandu upozorila je da bi takav rok bio previše ambiciozan.
Da bi zaista postao član Evropske unije, Island bi morao održati još jedan referendum nakon završetka pregovora.
U zavisnosti od trajanja tog procesa i tadašnje geopolitičke situacije, to bi mogla biti visoka prepreka, jer su koristi od članstva za Island više vezane za sigurnost nego za ekonomiju. Island ima peti najveći bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u svijetu, što članstvo čini manje privlačnim nego za druge zemlje koje nastoje pristupiti Evropskoj uniji.