Evropske banke u naredne dvije godine očekuju snažan oporavak prihoda od kamata u iznosu od čak 30 milijardi eura, zahvaljujući rastu kreditne aktivnosti i primjeni zaštitnih mehanizama protiv rizika, koji bi trebali ublažiti negativne efekte nižih kamatnih stopa na profitabilnost, piše Financial Times.
Prema procjenama analitičara UBS-a, neto kamatni prihod (NII) – ključni izvor zarade banaka – trebao bi porasti za tri posto u 2026. i dodatnih 4,5 posto u 2027. godini. Time bi ukupni NII evropskog bankarskog sektora porastao sa 371 na 399 milijardi eura u dvogodišnjem periodu, nakon stagnacije zabilježene tokom 2025. godine usljed snižavanja kamatnih stopa od strane centralnih banaka.
Neto kamatni prihod, koji predstavlja razliku između kamata koje banke naplaćuju od klijenata i onih koje isplaćuju štedišama, bio je glavni pokretač rasta profita i cijena dionica banaka od 2022. godine, kada su kamatne stope krenule rasti s historijski niskih nivoa.
UBS procjenjuje da će u 2025. rast NII-a biti skroman i iznositi svega dvije milijarde eura, ali da će se situacija znatno popraviti zahvaljujući jačem kreditiranju, strukturnim tehnikama zaštite od kamatnog rizika te razlikama u brzini prilagođavanja među državama.
„Otprilike dvije trećine neto kamatnih prihoda u Evropi dolazi s tržišta poput Francuske, Njemačke i Nizozemske, gdje se efekti viših kamatnih stopa sporije prenose, ali gdje prihodi nastavljaju rasti čak i dok stope padaju“, izjavio je Jason Napier, šef istraživanja evropskog bankarskog sektora u UBS-u.
Posebno se ističe Francuska, gdje dominiraju hipotekarni krediti s fiksnim kamatnim stopama, zbog čega banke sporije profitiraju od rasta stopa. Dodatni pritisak stvara i popularni državni štedni račun star više od dva stoljeća, čije su kamate vezane za inflaciju i određuje ih država, što bankama povećava troškove depozita.
Analitičari Deutsche Banka navode da stabilizacija marži i ubrzani rast kreditiranja znače da će se neto kamatni prihod ponovo nametnuti kao glavni motor rasta bankarskog sektora tokom 2026. godine. Tokom 2025. godine, banke su se više oslanjale na prihode od naknada i trgovačkih aktivnosti kako bi nadoknadile slabiji NII.
Banke se dodatno štite od promjena kamatnih stopa korištenjem strukturnog hedžinga, odnosno kamatnih swapova koji pomažu u upravljanju profitabilnošću tokom ciklusa rasta i pada kamata.
Iz Morgan Stanleyja poručuju da je, s obzirom na to da je ciklus snižavanja kamata u eurozoni pri kraju ili već završen, neto kamatni prihod vjerovatno dosegao dno u drugom tromjesečju 2025. godine te da se od sada očekuje njegovo ubrzanje, potaknuto strmijom krivuljom prinosa i većim obimom kreditiranja.
UBS također prognozira da će rast kredita kod evropskih banaka iznositi oko četiri posto godišnje u naredne dvije godine, u odnosu na tri posto u 2025., dok bi rezervacije za gubitke po kreditima trebale ostati stabilne.
Snažan rast dugoročnih kamatnih stopa već je doveo do naglog skoka dionica evropskih banaka. Indeks Euro Stoxx Banks prošle godine porastao je za čak 75 posto, dosegnuvši najviši nivo još od globalne finansijske krize 2008. godine, a analitičari očekuju da se taj trend nastavi i tokom 2026.