Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacio je zapadne prijedloge o 'snagama garancije' u Ukrajini, koje bi bile raspoređene dan nakon što stupi na snagu eventualni prekid vatre, nakon samita u Parizu čiji je cilj bio finalizirati planove za sigurnosne garancije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se 26 saveznika Ukrajine formalno obavezalo da će rasporediti trupe 'kopnom, morem ili zrakom' kako bi pružile sigurnost čim borbe budu zaustavljene. Nije naveo koje su zemlje uključene.
Putin je pokušao ugušiti inicijativu saveznika upozorenjem da bi sve trupe raspoređene u Ukrajini bile 'legitimne mete', posebno ako bi se pojavile sada, iako ne postoje planovi za neposredno raspoređivanje, prenosi BBC.
Za sada izgleda da nema mnogo nade za prekid vatre, nakon što je prošlomjesečni samit na Aljasci između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa nakratko podigao očekivanja da bi moglo doći do sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem i potencijalnog mirovnog sporazuma.
Putin je u petak rekao da je spreman na kontakt s ukrajinskim liderom 'ali ne vidim puno smisla. Zašto? Zato što je gotovo nemoguće postići dogovor s ukrajinskom stranom o ključnim pitanjima'.
Njegov portparol Dmitrij Peskov pohvalio je Trumpove 'vrlo konstruktivne napore' u pronalaženju rješenja, ali je napao 'sramne pokušaje evropskih zemalja da provociraju nastavak rata'.
Nakon sastanka na Aljasci, 'Koalicija voljnih', koju predvode Velika Britanija i Francuska, intenzivno radi na pružanju garancija Kijevu u slučaju dogovora. One bi uključivale jačanje ukrajinske vojske, kao i 'snage garancije' koje bi nadzirale provedbu sporazuma.
Macron je naglasio da bi trupe bile raspoređene kako bi spriječile 'bilo kakvu novu veliku agresiju', a ne na samoj liniji fronta. "Ta snaga nema ni volju ni cilj da vodi rat protiv Rusije", rekao je.
Zelenskij je odluke donesene na sastanku u Parizu u četvrtak opisao kao prvi konkretan korak.
SAD još nije jasno definisao obim svog angažmana. Francuski predsjednik rekao je da će to biti odlučeno u narednim danima.
Trump je nedavno nagovijestio da bi američka podrška 'vjerovatno' mogla biti u obliku zračne podrške, a Zelenskij je rekao da je s američkim liderom razgovarao o 'maksimalnoj zaštiti ukrajinskog neba'.
Trump je rekao da ima 'vrlo dobar dijalog' s Putinom i planira uskoro razgovarati s njim. Putin je u petak potvrdio da ima 'otvoren dijalog' s američkim predsjednikom.
Kijev smatra da bi prekid vatre u Ukrajini trebao biti postignut prije bilo kakvog pokušaja sklapanja šireg mirovnog sporazuma, iako se Rusija s tim ne slaže.
Odgovarajući na pitanja na ekonomskom forumu u Vladivostoku, u ruskom dalekom istoku, Putin je rekao da 'ako se donesu odluke koje će dovesti… do dugoročnog mira, onda jednostavno ne vidim smisao prisustva [stranih trupa u Ukrajini]'. Dodao je da će se Rusija u potpunosti pridržavati svake odluke koja vodi dugoročnom miru.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici teško da će njegove riječi smatrati uvjerljivim.
Putin je također rekao da je spreman da ugosti samit s Ukrajinom u Moskvi i ponudio sigurnost.
Kada je novinar BBC-a Steve Rosenberg sugerisao Peskovu da taj prijedlog pokazuje kako je Rusiji važnija kapitulacija Ukrajine nego mirovni sporazum, Peskov je odgovorio: "Nipošto, nipošto. On je pozvan u Moskvu na razgovor, a ne na kapitulaciju."
Zelenskij je već ismijao ideju Moskve kao dokaz da Putin nije ozbiljan. Predložene su brojne neutralne prijestolnice, ali se Putin žalio na „pretjerane zahtjeve“.
„Mi podržavamo svaki format, bilateralni, trilateralni, vjerujem da Rusija radi sve kako bi to odgodila“, rekao je Zelenskij.
Zapadni lideri također vjeruju da Rusija kupuje vrijeme kako bi zauzela više ukrajinske teritorije, dok njen 42-mjesečni rat velikih razmjera i dalje traje.
Putin, koji je u srijedu proveo dan s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom, tvrdi da ruska vojska napreduje na svim frontovima u Ukrajini.
Osim što je jasno stavila do znanja da se zapadne snage ne bi trebale raspoređivati u Ukrajinu, Moskva je insistirala da ona bude jedna od zemalja koje će djelovati kao „garanti“ ukrajinske sigurnosti – ideja koju su Kijev i njegovi saveznici odbacili.
Putinov portparol rekao je za BBC da bi svaka strana vojska, bila ona iz NATO-a ili ne, predstavljala prijetnju Rusiji „jer smo mi neprijatelj NATO-a“.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte rekao je u četvrtak da Rusija nema pravo veta na raspoređivanje zapadnih trupa u Ukrajini: „Zašto bi nas zanimalo šta Rusija misli o trupama u Ukrajini? To je suverena zemlja. Nije na njima da odlučuju.“
Malo je zemalja otvoreno obećalo raspoređivanje trupa na terenu u Ukrajini u slučaju dogovora, a SAD je već isključio takvu mogućnost. Evropski diplomati sugerirali su da bi obavezivanje na slanje trupa u ovom trenutku vjerovatno išlo u prilog Putinovoj propagandi protiv Zapada.
Međutim, britanski premijer Sir Keir Starmer rekao je da zapadni saveznici sada imaju „neraskidivu obavezu“ prema Ukrajini, uz podršku SAD-a, i da moraju izvršiti pritisak na Rusiju da okonča rat, saopštila je portparolka Downing Streeta.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je nakon sastanka da je prvi prioritet osigurati prekid vatre na samitu na kojem bi sudjelovao Zelenskij, a zatim pružiti „snažne sigurnosne garancije“.
Više od tri i po godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, Putin je ove sedmice rekao da „postoji određeno svjetlo na kraju tunela“ i da „postoje opcije za osiguranje sigurnosti Ukrajine u slučaju da sukob završi“.
No, u petak je izrazio sumnju u vjerovatnoću postizanja bilo kakvog dogovora, okrivljujući ukrajinski zahtjev da svaka promjena teritorija mora biti potvrđena referendumom i ukidanjem ratnog stanja.
Rusija je ilegalno anektirala pet ukrajinskih teritorija, ali u potpunosti kontrolira samo jedan – Krim.
Britanski ministar odbrane John Healey pohvalio je Trumpa, za kojeg kaže da je „uveo Putina u pregovore“ i da „nije zatvorio nijednu opciju“.
Rusija je odbacila ideju o početnom prekidu vatre, insistirajući da njena kampanja neće stati prije punog mirovnog sporazuma.
Izvor iz Jelisejske palate sugerirao je uoči razgovora u četvrtak da postoje brojni historijski primjeri prekida vatre koji su trajali i bez punog mirovnog sporazuma.
Izvor je naveo primjer demarkacione linije između Sjeverne i Južne Koreje, gdje prekid vatre traje već godinama uz snažno naoružano prisustvo američkih saveznika, što služi kao signal Sjevernoj Koreji. Taj koncept, dodao je izvor, izuzetno je važan za Ukrajince.