2. august

Evropski dan sjećanja: Osamdeset godina od genocida nad Sintima i Romima

Piše Fena
romi

Danas, 2. augusta, obilježava se Evropski dan sjećanja na genocid nad Sintima i Romima u bivšem nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz-Birkenau tokom Drugog svjetskog rata.

Na današnji dan 1944. godine ubijeno je posljednjih 4.300 Sinta i Roma u Auschwitzu, unatoč žestokoj pobuni unutar logora, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANP, ANSA, APA, BTA, dpa, EFE, MIA, STA u okviru European Newsrooma.

Ove godine obilježava se 80. godišnjica od genocida, a dan komemoracije posvećen je procijenjenom broju od 250 do 500 hiljada Sinta i Roma koji su ubijeni u Evropi pod nacističkom okupacijom.

Današnji dan postao je Evropski dan sjećanja 2015. godine, kada je Evropski parlament u aprilu te godine donio rezoluciju kojom se ovaj dan službeno priznaje kao dan sjećanja.

Romi su najveća etnička manjina u Evropi, s procijenjenim brojem od deset do dvanaest miliona, od čega oko šest miliona živi u Evropskoj uniji, prema podacima Vijeća Evrope. Budući da su neki Romi tradicionalno nomadski, tačni brojevi nisu poznati. Rumunija, Bugarska, Mađarska, Španija, Slovačka i Francuska su zemlje EU s velikim udjelom romske populacije.

Osamdeset godina nakon genocida i dalje je prisutna diskriminacija nad zajednicama Roma i Sinta koje su još uvijek politički, društveno i ekonomski marginalizirane. Osobe odgovorne ili uključene u sprečavanje prepoznavanja genocida spriječile su njegovo priznanje desetljećima nakon genocida.

"Historija romskog naroda, kako u Španiji tako i u ostatku Evrope, historija je progona, poricanja i zaborava", rekao je José Vega iz Španske federacije udruženja romskih žena (Fakali).

Nemirne vode za Sinte i Rome širom Evrope

Prema anketi koju je provela bečka Agencija za temeljna prava EU (FRA), koja je provedena 2021. godine u osam država članica EU i dvije nečlanice EU, 80 posto Roma je u riziku od siromaštva, 52 posto trpi stambenu oskudicu, a 22 posto živi u domovima bez tekuće vode.

U aprilu 2024. godine, Evropska komisija je zatražila od zemalja EU da ''udvostruče svoje napore'' u borbi protiv visokih nivoa anti-romskog ponašanja i diskriminacije koju trpi romska populacija u Evropi te da im garantuju jednak pristup obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj njezi.

U Španskoj vlada procjenjuje da trenutno u zemlji ima oko 750 hiljada Roma, prema izvorima iz Ministarstva za socijalna prava. Većina je koncentrirana u Andaluziji, Valencijskoj zajednici, Kataloniji i Zajednici Madrida.

Posljednjih godina zabilježena su značajna poboljšanja za romsku populaciju, poput zakona o jednakom tretmanu i nediskriminaciji te reforme Krivičnog zakona s uključivanjem antiromskog ponašanja kao zločina iz mržnje, ali pristup stambenom zbrinjavanju i obrazovanju ostaje među velikim izazovima.

U Sjevernoj Makedoniji, Romi su uključeni u ustav kao jedna od etničkih zajednica koje žive u zemlji. Postoji nekoliko romskih stranaka i one su uključene u sve sastave višestranačkog parlamenta od 1990. godine, a nekoliko je prošlih vlada imalo romske ministre.

Međutim, većina romskih četvrti u zemlji nalazi se na periferiji gradova, često su slabo urbanizirane i nedostaju im osnovne urbane potrebe, te moraju trpjeti neodgovarajuće uvjete.

Prema istraživanju UNICEF-a i Svjetske banke, oko 30 posto romske populacije u Sjevernoj Makedoniji živi u montažnim zgradama, a većina romskih četvrti ima neasfaltirane ulice, bez ulične rasvjete i bez vrtića, škola ili medicinskih klinika.

UN-ov izvještaj ocijenilo je da u Sjevernoj Makedoniji postojeći zakoni za zaštitu ljudskih prava i protiv diskriminacije nisu učinkoviti. Slučajevi mladih Roma koji nisu smjeli ući u kafiće, klubove i bazene, uznemiravanje od strane policajaca, kao i diskriminatorno postupanje na sudovima istaknuti su kao primjeri izravne i neizravne diskriminacije.

Kada je u pitanju Srbija, Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) izjavila je u junu da zemlja mora učiniti više na suzbijanju diskriminacije Roma i LGTBQ zajednica te borbi protiv govora mržnje.

"Govor mržnje protiv Roma i drugih etničkih manjina, LGBTI zajednica i izbjeglica/migranata i dalje traje u političkom i drugom javnom diskursu", dodalo je ovlašteno tijelo Vijeća Evrope, koristeći alternativni akronim za opisivanje queer zajednice.

U Austriji, Romi uglavnom žive u istočnoj saveznoj državi Burgenland, ali i u većim gradovima poput Beča i Graza. Ljudi širom Austrije i dalje izražavaju rasne predrasude ili vjeruju da su sami krivi za napade i nasilje protiv njih. Prema austrijskom historičaru Stefanu Benediku, postoji i rasizam koji se odnosi na nacistički period, s grafitima diljem Austrije koji nose slogane poput ''Romi u koncentracijski logor''.

U Sloveniji Romi žive u većim zajednicama uglavnom u istočnim i jugoistočnim dijelovima zemlje. Imaju poseban status prema ustavu zemlje i uživaju posebna prava koja im omogućuju očuvanje i razvoj njihove kulture, jezika i baštine. Imaju predstavnike u lokalnim vijećima u zajednicama u kojima žive. Specifičan zakon o romskoj zajednici donesen je 2007. godine, a postoji i nacionalni program mjera za dobrobit Roma, koji se uvelike oslanja na finansiranje iz EU.

Međutim, loš socioekonomski status i stambeni uvjeti, nisko učešće u obrazovanju, nezaposlenost, izolacija nekih romskih zajednica i ustrajne predrasude većinskog stanovništva protiv Roma i dalje ometaju njihovu integraciju. Lokalne vlasti na jugoistoku Slovenije smatraju da država čini premalo za suzbijanje nasilja i kriminala koji uzrokuju neki Romi.

U Bugarskoj je koncem svibnja Nacionalno vijeće za saradnju na etničkim i integracijskim pitanjima pri Vijeću ministara odobrilo izvještaj o nadzoru provedbe Nacionalne strategije za jednakost, uključenost i učešće Roma u Bugarskoj za period 2021. do 2030. godine. Jedan korak prema uspješnoj integraciji Roma poduzet 2023. godine bio je regulatorno postavljanje ciljanog finansiranja za imenovanje obrazovnih posrednika, socijalnih radnika i pomoćnih učitelja, navodi se u izvještaju.

Međutim, Amnesty International je mjesec prije objavio svoj godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, koje je kritiziralo Bugarsku zbog rasne diskriminacije u uskraćivanju pristupa Roma javnim bazenima.

(Društveni) mediji potiču govor mržnje i dezinformacije

U nekim zemljama, kao što su Italija i Bugarska, mediji jačaju štetne stavove i predrasude prema Romima, unatoč postojanju zakona i etičkih kodeksa koji zabranjuju govor mržnje i diskriminaciju. Ovo su zaključci istraživanja finansiranog od strane Vijeća Evrope i Evropske unije u junu.

U Italiji mediji često selektivno prikazuju "Rome kao subjekte ili objekte u izvješćima o manjim zločinima, porodičnom nasilju i socijalnim sukobima koji uključuju romske zajednice u blizini lokalnih četvrti," navodi se u istraživanju. "Takvi prikazi doprinose negativnim stereotipima, predstavljajući Rome kao ljude 'klana' koji su neodgovorni, posebno u vezi s brigom o djeci i tretmanom žena unutar njihovih porodici."

U julu, bugarska nevladina organizacija Amalipe Centar za međuetnički dijalog i toleranciju objavila je izvješće prema kojem su lažne informacije o zdravstvenoj skrbi i politici utjecale na romsku zajednicu u zemlji. Analiza provedena između veljače i svibnja 2024. godine otkrila je da se društveni mediji aktivno koriste za ciljanje zajednice s propagandom protiv cijepljenja i antisemitizma.

Novi konzorcij za istraživanje holokausta u pripremi

Ako Evropska komisija odobri, Nizozemska će postati domaćin međunarodne agencije za istraživanje holokausta. Ideja je da zemlje sudionice u konzorciju – Nizozemska, Belgija, Njemačka, Izrael, Hrvatska, Austrija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Češka i Ujedinjeno Kraljevstvo – objedine informacije, uključujući fotografije, videozapise, papirne i digitalne arhive.

Iako postoji mnogo informacija o holokaustu, one su trenutno "raspršene među hiljadama arhiva, biblioteka, muzeja i drugih institucija." Ova fragmentacija, prema nizozemskom ministru obrazovanja, kulture i nauke, Eppu Bruinsu, i Vincentu Karremansu, državnom sekretaru odgovornom za sjećanje na rat, otežava istraživačima pronalaženje svih potrebnih informacija. Ovo je problem koji bi istraživački ured trebao pokušati riješiti.

genocid Romi SInti Dodajte Raport.ba među omiljene izvore na Googlu