Svake godine, Evropska radna agencija pruža informacije o stanju na tržištu rada putem svojih izvještaja o neravnotežama na tržištu rada, koji se objavljuju u okviru serije EURES izvještaja.
Sedmo izdanje izvještaja daje još živopisniju sliku zahvaljujući novim metodama koje omogućavaju sveobuhvatniji pregled onoga što se dešava, gdje i zašto.
Iako tržište rada sve bolje funkcioniše, a stope zaposlenosti su znatno više nego prije nekoliko godina, neravnoteže između ponude i potražnje i dalje postoje i vrlo vjerovatno će nastaviti da postoje. Zašto? U posljednjim godinama pojavili su se novi faktori koji uvode nove parametre sa kojima se moramo nositi: demografske promjene (i starenje stanovništva), tehnološki napredak, zelene i digitalne tranzicije i neuspjeh da se istakne atraktivnost određenih zanimanja, što sve doprinosi tome da ključni sektori ostanu "prazni". S druge strane, za neka zanimanja postoji prekomjerna ponuda.
Zanimanja u kojima se najviše primjećuju manjkavosti uključuju zavarivače, zdravstvene radnike, kuhare i električare.
Prekomjerna ponuda najviše je prisutna u administrativnim i sličnim zanimanjima, koja su, ne slučajno, među onima koja su najviše pogođena uvođenjem vještačke inteligencije.
Najnoviji izvještaj naglašava vrste i karakteristike radnika u zanimanjima sa manjkom i viškovima. Rodna neravnoteža predstavlja problem. Žene čine samo 29 % radnika u zanimanjima sa manjkom, posebno u tradicionalnim muškim sektorima kao što su građevinarstvo i inženjering. S druge strane, broj žena u zanimanjima sa viškom, naročito na administrativnim pozicijama, dostiže 62 %.
Mladi ljudi su još jedna demografska grupa koja je pogođena. Njihova prisutnost u zanimanjima sa manjkom ostaje ograničena, što izaziva zabrinutost zbog toga šta će se desiti kada stariji radnici odu u penziju.
Nedostatak digitalnih vještina također se označava kao problematičan, jer trenutno samo 5,6% odraslih ljudi u Evropi ima osnovne digitalne vještine, a kamoli napredne vještine potrebne na današnjem tržištu rada.
Dok je prethodno izdanje izvještaja detaljno analiziralo manjak radne snage u građevinskom sektoru, ovo izdanje fokusira se na sektor transporta i skladištenja, koji se već duže vrijeme nalazi u krizi nedostatka radne snage. Konkretno, od pandemije COVID-19, broj vozača kamiona ostao je nizak, dok je broj narudžbi kupaca rastao.
Kriza u sektoru najviše se objašnjava neusjehom da se regrutuju novi i mlađi radnici. Odlazak radnika u penziju znači da slobodna mjesta ostaju prazna. Štaviše, radni uslovi u ovom sektoru se smatraju neatraktivnim: duži radni sati, socijalna izolacija i problemi sa sigurnošću tjeraju ljude da dvaput razmisle prije nego što se odluče za karijeru u transportu. Izvještaj je također otkrio probleme poput neprijavljenog rada i lažnog samozapošljavanja, koji dodatno narušavaju reputaciju sektora i njegovu budućnost.