Burno je i dramatično bilo tokom zatvorene sjednice Komiteta za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta.
Poslanici su, kako je rečeno novinarima politicki.ba i raport.ba, neštedimice rešetali komesara za proširenje Evropske unije Olivera Varhelyija i direktoricu pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinu Eichhorst.
"Bilo je baš teško i nabijeno tenzijama. Puno je poslanika upozorilo da bi moglo doći do obnavljanja rata u Bosni i Hercegovini", preneseno nam je.
Sjednica AFET-a bila je posvećena upravo stanju u našoj zemlji. Zaključci koji se mogu izvući s tog sastanka uopće nisu ohrabrujući. Razgovaralo se i o promjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, ali i zahtijevale sankcije protiv čelnika bosanskih Srba i institucija u entitetu RS.
"Jasno je da su provokacije Zagreba i Beograda - manje ili više koordinirane. To smo vidjeli i dan nakon sjednice AFET-a, kroz susrete Čović - Vučić u Beogradu i Dodik - Milanović u Zagrebu. I to je tek početak. Mi smo sasvim sigurni da će Srbija i Hrvatska još jače koordinirati svoje akcije i da će ih biti više u narednim danima i sedmicama", prenose nam sagovornici dalje.
I za njih je upadljiva sličnost nastupa i riječnika Vučića i Milanovića, kada je BiH u pitanju i posebno njihovo insistiranje na tri naroda, ali i dijalogu. Razgovarano je na AFET-u o promjenama Izbornog zakona. Objavljen je i navodni "Palmerov model". No, naši izvori navode da je to jedan od prijedloga i da ih ima još. Šta je u njima, ne kažu.
Tek, trenutno je situacija ovakva: Dodik i Čović su dobili šta su tražili. Od stranaka sa sjedištem u Sarajevu traži se popuštanje.
SAD i EU su voljni "pogurati" izvjesne modifikacije Doma naroda Parlamenta entiteta F BiH, pa možda čak i Doma naroda BiH. No, te su opcije ostavljene kao krajnja nužda, ako sarajevske stranke budu čvrste. Prije toga, poradit će se da se to nepostojeće (formalizirano) jedinstvo ne desi. Kako bi se dodatno umirilo Sarajevo, najavljuje se američka ofanziva, koju bi trebala slijediti lijena i izgubljena Evropska komisija.
"Poslanici su se, ne malo, iznenadili kada im je Eichhorst rekla da je situacija u BiH sve više brine, ali da ne očekuje eskalaciju. Rekla im je i da je Dodikova "retorika neprihvatljiva" i da je "pretjerao". Ali je i dodala, pa i naglasila da nije prešao ni jednu "crvenu liniju". Imao je, nastavila je,"prilike da ode i dalje i gore, ali nije" jer je ipak podržao Odluku o privremenom finansiranju i omogućio da država BiH dalje funkcionira.
Navela je i da je odluka o formiranje Agencije za lijekove RS usvojena s šest mjeseci odgode, tako da je to znak da i od tog poteza 'neće biti ništa'", rečeno nam je dalje. Prenešeno nam je i da je "hrvatska diplomatija u EU više nego agilna i stalno i svakome pričaju da Dodik uopće nije lud i da se s njim mora pregovarati i da je dio rjesenja, a ne problema".
"Angelina je nastojala ubijediti poslanike, bez ikakvog uspjeha, da ne treba očekivati "eskalaciju problema" u BiH. Njemački poslanik EPP-a Michael Gahler ja upozorio da Dodik ide na otcjepljenje i da će ga Putin priznati. Osim Željane Zovko, svi ostali su stava da BiH prijeti novi rat i da EU - odnosno Evropska komisija ne razumije, neće da razumije ili je izgubljena. Angelina je najavila da će pokrenuti diplomatsku ofanzivu prema "svima u BiH" s ciljem deeskalacije.
Gahler je opet zakuhao pitanjem o EUFOR-u. Šta ako se mandat ne produži, no iz Komsije su rekli da tu ne očekuju probleme".
Komesar za proširenje Oliver Varhelyi je prošao gore od Eichhorst. Poslanici EP zahtijevali su uvođenje sankcija protiv Dodika i RS. No, on je uglavnom ignorirao njihove zahtjeve. Rekao je da EU ne finansira RS, već da se novac daje BiH. Asistirala mu je Zovko stalnim ponavljanjem da je BiH već odavno blokirana, da ni do sada nisu potrošili šta su dobili i da je taj novac onda išao Turskoj (za migrante), te da je priča o finansijskim sankcijama besmislena jer je BiH sama sebe, nesposobnošću na terenu, odavno sankcionirala.
"Osim Zovko, bezmalo svi su - čak i Tonino Picula - stava da Dodik nije generator krize. On samo provodi ono sto mu Vučić govori. Po prvi put je Vučić i njegova uloga u regionu, koja je totalno destruktivna, bio tako izložen pred Evropskim parlamentom", prenose nam sagovornici dalje.
Oni ističu da im je preksinoć i najavljen i "vrlo jak" američki angažman koji će onda privoliti Evropsku komisiju da i ona bude odlučnija. Suočeni s inercijom, nesnalaženjem, neznanjem i opstrukcijama (Varhelyi) Evropske komisije, poslanici Evropskog parlamenta odlučili su inicirati novu rezoluciju o Bosni i Hercegovini.
Njome žele "probuditi" institucije Evropske unije, prije nego li bude prekasno. Navodno, u tekstu rezolucije tražit će se oštrije djelovanje protiv Dodika i RS, ali i Vučića. Tekst rezolucije bi se trebao naći pred poslanicima već polovinom narednog mjeseca, kada je zakazana nova plenarna sjednica EP.
Tražili smo odgovor na pitanje - šta ustvari hoće Evropska komisija i diplomatska služba EU? Rečeno nam je da je prvi prioritet - provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Nadalje, morat će se provesti i sve preporuke Venecijanske komisije i to će tijelo biti konsultirano u vezi mogućih izmjena Izbornog zakona i Ustava BiH.
Ako bude vremena i prilike, EU će se posvetiti i provođenju presuda Ustavnog suda BiH.
"Sarajevo sada mora biti mudro, oprezno i strpljivo. Najgora poruka koju bi ste mogli poslati je - odbijanje! Ništa se ne treba odbiti! Dijalog je više nego neophodan. I Sarajevo mora pomoći da se pokaže da je Vučić glavni faktor nestabilnosti u regionu", poruka je koju smo dobili iz Brisela.