Evropski parlament je u četvrtak obilježio 30. godišnjicu Daytonskog-pariškog sporazuma, a zastupnici, predvođeni onima iz Hrvatske, upozorili su na nedostatke tog mirovnog sporazuma koji, prema njihovim ocjenama, dovode do političke stagnacije u Bosni i Hercegovini.

Daytonsko-pariški sporazum parafiran je 24. novembra u Daytonu, u američkoj saveznoj državi Ohio, a potpisan je u Parizu 14. decembra 1995. godine, čime je okončan rat u Bosni i Hercegovini u kojem je život izgubilo više od 100 hiljada ljudi, dok je oko dva miliona stanovnika raseljeno.

Gledati naprijed

Trideset godina nakon tog dogovora, vrijeme je da se „gleda naprijed“, ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, rekao je tokom rasprave u Strasbourgu Michael McGrath, povjerenik Evropske komisije za demokratiju, pravosuđe, vladavinu prava i zaštitu potrošača.

Prema njegovim riječima, Evropska unija može poslužiti kao primjer pomirenja – zajednica nekada zaraćenih naroda koji su izgradili Uniju zasnovanu na zajedničkim vrijednostima.

McGrath je pozdravio opredijeljenost BiH ka članstvu u EU, kao i njenu potpunu usklađenost s evropskom vanjskom i sigurnosnom politikom, ali je upozorio na „sporo provođenje reformi, političke podjele te zapaljivu i secesionističku retoriku“ koje podrivaju evropske ambicije zemlje.

Naglasio je da odgovornost za pokretanje dijaloga, konačnu pomirbu, uspostavu stabilnih institucija i demokratije bez diskriminacije leži na političarima u Bosni i Hercegovini.

„To nije obaveza prema Briselu, već prema građanima BiH“, rekao je McGrath, dodavši da će se, što BiH brže bude provodila reforme i napredovala na evropskom putu, prije ukinuti međunarodni nadzor.

Zastupnik konzervativaca Stephen Nikola Bartulica ocijenio je Daytonski sporazum kao „mrtvo slovo na papiru“, ističući potrebu njegove ozbiljne revizije, počevši od izbornog zakona.

Zastupnik Zelenih Gordan Bosanac rekao je da je Dayton zaustavio rat, ali da je BiH i dalje etnički podijeljena zemlja u kojoj slabi posvećenost evropskim integracijama. Smatra da je promjena u rukama građana BiH, koji trebaju kazniti politike koje su zemlju „zamrznule“.

Destabilizirajuće tenzije

Zastupnik socijalista i demokrata Tonino Picula podsjetio je da se ove godine obilježava i 30. godišnjica genocida u Srebrenici, upozorivši da se BiH suočila s jednom od najozbiljnijih političkih kriza u posljednje vrijeme.

HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler naglasio je da se danas „ni slovo ni duh Daytona ne provode“, upozorivši na destabilizirajuće tenzije između unitarističkih i separatističkih tendencija.

Zaključeno je da federalni princip, legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda i evropski put BiH predstavljaju jedini održiv okvir za stabilnu i funkcionalnu državu.

U raspravi je učestvovalo više od dvadeset zastupnika, a dominirala je poruka o očuvanju Bosne i Hercegovine kao cjelovite države jednakopravnih naroda, te o Daytonskom sporazumu kao dokumentu koji nije bio zamišljen da traje 30 godina i koji je potrebno nadograditi.