Evropski parlament je usvojio izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2021. koje, kao i prethodnih godina, potvrđuje evropske perspektive te zemlje i traži provedbe reformi, ali i upozorava na pitanje izbornog zakona i štetne politike vodstva Republike Srpske.
Izvještaj su zastupnici u Evropskom parlamentu usvojili s 479 glasova za, 81 protiv i 75 suzdržanih.
Izvještaj Paula Rangela ističe dvije glavne prepreke napretku BiH prema integraciji u EU: bojkotiranje i povlačenje vodstva i predstavnika Republike Srpske iz državnih institucija, konkretno Milorada Dodika, i zastoj u pregovorima o reformi izbornog zakona u Federaciji BiH.
U izvještaju se poziva na ujednačene izborne i ustavne reforme u skladu s načelima EU-a te odlukama međunarodnog i ustavnog suda, što uključuje jednakost triju konstitutivnih naroda i svih građana. Izražava se žaljenje zbog nedostatka političke volje aktera sa svih strana da osiguraju uspješno okončanje pregovora o hitnoj reformi izbornog zakona.
Zastupnici su pozvali Bosnu i Hercegovinu na provedbu EU sankcija Rusija i upozorili da Moskva ima interes destabilizirati zemlju.
"Bosna i Hercegovina je na raskrsnici i sada je najvažnije je da izađe iz slijepe ulice u koju su je doveli secesionizam čelništva Republike Srpske i neuspjeh da se pregovorima riješi pitanje izbornih i ustavnih reformi", rekao je pučanin MIchael Gahler (EPP) u ime izvjestitelja.
Gahler je pozvao EU da uvede sankcije za čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji je nakon što se u Bruxellesu obvezao na provedbu reformi "odletio u Sankt Peterburg na susret s Vladimirom Putinom i odbio osuditi rusku agresiju na Ukrajinu".
Pozvao je na kompromis izbornim i ustavnim reformama predloživši da "ako se s jedne strane izborni zakon mijenja u skladu sa željama hrvatskih građana, onda bi se s druge strane opseg prava veta u Domu naroda možda mogao svesti na najvažnije tačke".
Povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič napomenuo je kako je Bosni i Hercegovini 23. juna Evropsko vijeće poslalo jasnu poruku da će dobiti status kandidata za EU ako provede osnovne reforme u skladu s 14 prioriteta koje je utvrdila Evropska komisija, od poštivanja demokratskih normi, vladavine prava, temeljnih prava do reforme javne uprave.
"Sada se u oktobru trebaju provesti pošteni i slobodni izbori. Samo konkretnom provedbom reformi Bosna i Hercegovina će pokazati da zaslužuje status kandidata", rekao je zastupnicima Lenarčič.
Zastupnici u Evropskom parlamentu podržali su evropsku perspektivu BiH i vezanje statusa kandidata s provedbom reformi, ali i ukazivali na propuste Bruxellesa. Više zastupnika upozorilo je na štetne politike Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom.
U ime kluba socijaldemokrata Dietmar Koster složio se da BiH treba dati status kandidata, ali je napomenuo da za to ona "treba provesti reforme protiv korupcije i osnažiti vladavinu prava" a njegov stranački kolega Andreas Schieder dodao da BiH mora izvršiti preuzete obveze, no za to je "potrebna značajna promjena ponašanja političkih čelnika u BiH, posebno određenih entiteta", poručio je Schieder.
Slovenski eurozastupnik Klemen Grošelj je u ime kluba liberala Renew ocijenio je da djelovanje EU-a u Bosni i Hercegovini "nije ni geopolitičko ni strateško", ali da je BiH bez obzira na sve probleme zaslužila status kandidata.
"Kao pijani se držimo 14 reformskih uslova koji su nastali u sasvim drugom političkom i prije svega sigurnosnom kontekstu", rekao je i ustvrdio da je neuspjeh BiH posljedica i nesposobnosti EU-a da djeluje jedinstveno.
"EU mora odlučno, uz jasan okvir uvjetovanja u metodologiji proširenja, prekinuti igre mačke i miša koje igramo s raznim domaćim političarima. Takve promjene neće se svidjeti mnogim domaćim političarima, ali ionako se njima predugo uzaludno bavimo", pozvao je Grošelj.
U ime kluba Zelenih Tineke Strik upozorila je da je ruska agresija na Ukrajinu "proces integracije učinila još žurnijim jer destabilizacija regija ozbiljno prijeti".
