Evropski parlament danas je razmatrao napredak zemalja Zapadnog Balkana na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Političkim liderima u Bosni i Hercegovini upućena je jasna poruka da moraju obnoviti opredijeljenost za evropski put, okončati opstrukcije i bez odlaganja provesti dugo očekivane reforme.
Izvještaj o Bosni i Hercegovini usvojen je sa 478 glasova za, 116 protiv i 54 suzdržana. Evropski zastupnici su u dokumentu ponovili bezuslovnu podršku pristupanju BiH Evropskoj uniji na osnovu njenog jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
Kolar: Napori u BiH se razvodnjavaju izgovorima
Parlament je pozvao na hitne reforme koje će ojačati demokratske institucije, vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Posebno je zatražen hitan prestanak opstrukcionizma, politički motivisanih veta i retorike podjela koji direktno ometaju evropske aspiracije države.
Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Ondrej Kolar bio je prilično direktan nakon glasanja, poručivši da se članstvo u Uniji ne može uzimati zdravo za gotovo.
"Pozdravili bismo Bosnu i Hercegovinu u EU, ali njeni napori često su razvodnjeni izgovorima ili ograničenim kapacitetom da se postigne dogovor čak i unutar vlastitih granica", istakao je Kolar. On je dodao da bi sama EU trebala razmisliti o uvođenju modela progresivnog članstva za zemlje koje se istinski trude.
Kako stoje susjedi: Crna Gora cilja 2028. godinu, Kosovo u institucionalnoj blokadi
Pored BiH, Evropski parlament je usvojio izvještaje i za ostale zemlje regiona, a situacija na terenu se značajno razlikuje Crna Gora bilježi stabilan napredak i drži se ambicioznog plana da pregovore zaključi do kraja ove godine, s ciljem da postane 28. članica EU do 2028. godine. Albanija bilježi brz napredak i želi okončati pregovore do kraja 2027. godine, ali se od nje traži jače provođenje zakona i nadilaženje unutrašnje političke polarizacije.
Kosovo ima podršku za evroatlantski put, ali je izražena ozbiljna zabrinutost jer tamošnje vlasti već duže od godinu dana nisu u stanju formirati funkcionalan parlament i vladu. Naglašeno je da ključni uslov ostaje normalizacija odnosa sa Srbijom.
Sjeverna Makedonija je dobila kritike zbog potpunog izostanka napretka u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije, a hitno im je potrebna međustranačka saradnja kako bi usvojili ustavne amandmane nužne za otvaranje prvog pregovaračkog klastera.