Evropski parlament usvojio je plan kojim se predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine, te mogućnost da se pet posto tog cilja ostvari putem ugljičnih kredita kupovinom od zemalja izvan Evropske unije. Time je otvoren put da plan postane dio zakonodavstva EU-a.
Plan je podržan većinom od 379 glasova, dok je protiv bilo 248, a suzdržanih deset zastupnika. Parlament je odbio i prijedlog grupe “Domoljubi za Evropu”, krajnje desne političke opcije, koja je zahtijevala potpuno ukidanje cilja smanjenja emisija.
Iako se radi o teško postignutom političkom kompromisu, plan ipak ne doseže preporuku naučnih savjetnika EU-a, koji su procijenili da je smanjenje od 90 posto minimum potreban kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa — granicu koja sprječava najteže posljedice ekstremnih vrućina i suša.
Odbijen pritisak desnice
Uprkos pritisku krajnje desnih stranaka da se klimatski cilj potpuno odbaci, usvojeni plan ostaje znatno ambiciozniji od obaveza koje su preuzele najveće svjetske ekonomije, uključujući Sjedinjene Države i Kinu, globalno najvećeg zagađivača.
Plan su prethodno podržali i ministri za klimu članica EU-a, želeći izbjeći odlazak “praznih ruku” na UN-ov klimatski samit COP30, koji je počeo u ponedjeljak.
Sada slijede pregovori država članica i evropskih zakonodavaca o finalnim detaljima provođenja cilja. Prema predloženom okviru, zemljama EU-a omogućava se kupovina stranih ugljičnih kredita za pokrivanje do pet posto obaveze, što smanjuje stvarno smanjenje emisija evropske industrije na 85 posto u odnosu na nivoe iz 1990. godine.
Otpor klimatskim mjerama u pojedinim evropskim vladama odvija se paralelno sa složenom geopolitičkom situacijom i povećanim potrebama za obrambenom potrošnjom, kao i pritiskom na industrije pogođene američkim carinama.