Evropski samit "Koalicije voljnih", održan 4. septembra, imao je poteškoće u pridobijanju podrške Washingtona za predloženi plan okončanja rata u Ukrajini, a i dalje postoje sumnje da li se taj plan uopšte može provesti, rekli su evropski i ukrajinski zvaničnici za Kyiv Independent.
Nakon samita u Parizu, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da je 26 zemalja spremno poslati trupe ili pružiti drugu vrstu podrške kao dio sigurnosnih garancija, ali tek nakon proglašenja primirja.
Macron je također rekao da će, ako Rusija ne bude poštovala mirovni proces, i Evropa i SAD uvesti nove sankcije protiv Rusije.
Ipak, uprkos Macronovim pokušajima da predstavi Evropu i SAD kao jedinstven blok, postoje brojni pokazatelji da to nije slučaj.
Evropski lideri su nakon samita obavili poziv s Donaldom Trumpom, tokom kojeg ih je, prema pisanju Axiosa, američki predsjednik oštro kritikovao zbog "finansiranja rata" kupovinom ruske nafte.
Uprkos više od tri godine rata, Evropa se još uvijek nije potpuno odvikla od ruskih energenata, nafte i gasa.
Prema riječima dvojice evropskih zvaničnika upoznatih s razgovorima, koji su govorili za Kyiv Independent, razgovor s Trumpom nije prošao dobro, iako nisu željeli ulaziti u detalje.
Što se tiče Macronove tvrdnje da će SAD uvesti dodatne sankcije Rusiji ako ne obustavi ratna dejstva, u evropskim prijestolnicama, kao i u Ukrajini, vladaju ozbiljne sumnje.
„Još je prerano dati konačnu ocjenu (da će Trump odbiti da uvede sankcije), ali to je moguće, s obzirom na dosadašnji razvoj događaja“, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik za Kyiv Independent pod uvjetom anonimnosti.
Trump ima već osam mjeseci da uvede sankcije Rusiji i, uprkos ponovljenim prijetnjama, odbio je svaku priliku da to učini.
„Teško je reći (da li će Trump uvesti sankcije), jer je izuzetno nepredvidiv. Niko ne zna šta će uraditi sutra“, dodao je isti zvaničnik.
Oleksandr Merežko, visoki poslanik iz stranke predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je za Kyiv Independent da ima „sumnje“ u Trumpovu spremnost da uvede sankcije Rusiji.
„Ali ipak se nadam, iako ta nada slabi. I dalje se nadam da će naši evropski saveznici nekako uspjeti uvjeriti Trumpa da konačno uvede te sankcije, ne samo Rusiji, već i njenim trgovinskim partnerima“, dodao je.
Ipak, postoje i neki pozitivni znakovi. Dana 5. septembra, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa izjavio je da evropski tim putuje u SAD kako bi „radio s našim američkim prijateljima“ na novom paketu sankcija.
Međutim, ono što baca sjenku na čitav evropski plan jeste činjenica da je Rusija javno i više puta poručila kako nema namjeru ni potrebu da zaustavi rat protiv Ukrajine, što je trenutno neophodan uslov za provođenje sigurnosnih garancija koje predlaže "Koalicija voljnih".
Predsjednik Volodimir Zelenskij je 5. septembra naglasio da bi se sigurnosne garancije za Ukrajinu trebale početi primjenjivati prije nego što Rusija zaustavi borbe, opcija koja trenutno nije ni u razmatranju kod evropskih lidera.
„Prvi korak ka okončanju bilo kojeg rata jeste prekid vatre“, rekao je Zelenskij putem videolinka na Ekonomskom forumu u Italiji.
„Ako se pritisak poveća, a ne smanji... Ako postoje sigurnosne garancije i sankcije, to će prirodno pogurati njega (ruskog predsjednika Vladimira Putina) u pravom smjeru“, zaključio je.