U godini na izmaku napravljeno je nekoliko važnih koraka naprijed, no Bosna i Hercegovina i dalje se suočava se s brojnim izazovima na svom putu prema članstvu u Evropskoj uniji.
Političke nesuglasice i spor tempo reformi nastavljaju kočiti implementaciju potrebnih mjera za usklađivanje s europskim standardima.
Rat u Ukrajini
Godina na izmaku u Europi bila je obilježena izborima za Evropski parlament, a tema proširenja zauzela je istaknuto mjesto u političkim kampanjama.
Rat u Ukrajini značajno je utjecao na stavove zapadnoevropskih zemalja, ubrzavši razmatranje članstva za Ukrajinu, ali i za druge države, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je kako će proširenje Evropske unije biti osnovni prioritet institucije koju će ponovno voditi u novom mandatu do 2029. godine.
Time je poslala snažnu poruku da će proces integracije novih članica biti jedan od ključnih ciljeva buduće politike EU.
Na godišnjem summitu šest zemalja Zapadnog Balkana i čelnika Evropske unije poslane su pozitivne poruke o perspektivi proširenja.
U retorici evropskih lidera spominjala se 2030. godina kao mogući okvir za ostvarenje tog cilja, što ostavlja prostor za daljnje pregovore i prilagodbe.
Zeleno svjetlo
U martu 2024. godine Vijeće Evropske unije dalo je zeleno svjetlo za uvjetno otvaranje pregovora o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom.
Ta odluka označila je pozitivan pomak na evropskom putu, nastavak procesa započetog u 2023. kada je BiH dobila status kandidata. Međutim, konkretan napredak ovisi o provedbi preostalih reformi.
Početkom godine usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, čime je ispunjen još jedan uvjet za otvaranje pregovora s Europskom unijom i izbjegnuto stavljanje na sivu listu Moneyvala.
Nedavno je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo zakone o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka, koji su proslijeđeni na razmatranje Parlamentarnoj skupštini BiH.
Ti zakoni, označeni oznakom "EI" koja potvrđuje njihovu usklađenost s pravnom stečevinom Evropske unije, predstavljaju ključne prioritete na evropskom putu BiH.
Njihovim usvajanjem, Vijeće ministara poduzelo je značajne korake prema dobivanju datuma za otvaranje pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji.
Prijedlog zakona o graničnoj kontroli, kojeg je predložilo Ministarstvo sigurnosti BiH, usklađuje upravljanje granicom s pravnom stečevinom EU, ispunjavajući strateške ciljeve iz Strategije integriranog upravljanja granicom u BiH.
Istovremeno, Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka usklađuje se s EU Uredbom iz 2016. godine, uvodeći međunarodno priznate standarde za obradu i slobodno kretanje podataka.
Iako značajni, ovi pomaci su djelomični jer mnogi drugi važni zakoni ostaju na čekanju, poput Zakona o sudovima i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Osim zakonodavnih izazova, BiH još uvijek nije imenovala glavnog pregovarača s EU ni koordinatora za IPA fondove, što su ključni koraci za otključavanje finansijske pomoći i omogućavanje pregovaračkog okvira.
Ekonomske posljedice
Nedostatak napretka na evropskom putu Bosne i Hercegovine donosi ozbiljne ekonomske posljedice.
Naime, BiH jedina je zemlja na Zapadnom Balkanu kojoj Evropska komisija nije odobrila program reformi. EU i dalje ostavlja otvorena vrata, ali politička nesloga blokira pristup fondu vrijednom šest milijardi eura.
Od 113 uvjeta koje je EU postavila, usaglašeno je 110, dok su ključna pitanja poput reforme Ustavnog suda, entitetskog veta i jedinstvenog broja za hitne slučajeve ostala neriješena.
Iako je broj za hitne slučajeve naposlijetku dogovoren, to nije bilo dovoljno za odobrenje prve tranše od 70 miliona eura.
Politički sukobi
U međuvremenu, usklađivanje viznog režima BiH s Evropskom unijom postalo je ključni uvjet za dobivanje sredstava, što je dodatno zakomplicirao situaciju, jer su politički sukobi i dalje glavni uzrok kašnjenja u ispunjavanju preostalih obaveza.
Jedan od najvećih problema je status Ustavnog suda i stranih sudija.
Evropska unija zahtijeva Republike Srpske da imenuje dva domaća suca do jula iduće godine, a da se do kraja 2025. otvori proces u kojemu bi se odlučilo o statusu tri strana suca.
Međutim, premijer RS Radovan Višković ovaj prijedlog ocijenio je neprihvatljivim.
Istovremeno, RS je napravila pozitivan korak uklanjanjem entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć i Konkurencijskom vijeću BiH.
S druge strane, Federacija BiH suočava se s problemima na kantonalnim nivoima.
Pokušaji usaglašavanja Reformske agende, ključnog dokumenta za pristup sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan, propali su jer se kantonalni premijeri iz SDA protive ublažavanju kriterija za korištenje tih sredstava.
Iako su tokom 2024. godine ostvareni važni koraci prema evropskoj integraciji, Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima.
Ključ za uspjeh leži u političkoj stabilnosti i spremnosti domaćih lidera da provedu nužne reforme. Evropska unija ostaje spremna pružiti podršku, ali budućnost evropskog puta Bosne i Hercegovine ovisi prvenstveno o unutrašnjoj spremnosti zemlje na promjene.
