Piloti i kabinsko osoblje u evropskim aviokompanijama osjećaju sve veći pritisak da rade duge sate i skrivaju znakove umora na račun sigurnosti, pokazuje veliko istraživanje. Smanjivanje troškova i jurnjava za profitom u avioindustriji “sistematski su oslabili” sigurnost, a mnogi iscrpljeni zaposlenici osjećaju se previše zastrašenim da bi osporili odluke menadžmenta, pokazalo je istraživanje Univerziteta u Gentu u Belgiji, piše Guardian.
Studija, koja je obuhvatila 6.900 radnika, otkrila je i zabrinutost među kabinskim osobljem koje je prijavilo da se osjeća prisiljenim na prodaju parfema i alkohola tokom leta, što je u sukobu s njihovom osnovnom ulogom, da čuvaju sigurnost i zdravlje putnika.
Izvještaj je otkrio da je pandemija Covida ubrzala pad radnih uslova.
Neiskusni piloti
Istraživači su naveli da je čitava generacija iskusnih pilota napustila industriju, a zamijenili su ih mlađi, jeftiniji i fleksibilniji radnici, spremniji da prihvate nesigurne ugovore koji dodatno slabe mogućnost održavanja visokih standarda.
Na pitanje osjećaju li se dovoljno sigurnim da se usprotive odlukama koje bi mogle ugroziti sigurnost, više od polovine ispitanika odgovorilo je da se ne osjeća sposobnim da “izmijeni instrukcije” menadžmenta na osnovu sigurnosnih prigovora. Rezultati pokazuju pogoršanje u odnosu na studiju iz 2014. godine, kada je 82% pilota reklo da su spremni da izmijene instrukcije.
Oko 30% pilota priznalo je da ponekad oklijevaju donijeti sigurnosne odluke iz straha od mogućih negativnih posljedica po svoju profesionalnu karijeru.
Kabinsko osoblje izrazilo je zabrinutost da im se sve više nameće prodajna uloga tokom leta.
„Preusmjeravanje posla kabinskog osoblja na prodaju rizikuje razvodnjavanje njihove primarne sigurnosne funkcije, stvarajući konflikt uloga, psihosocijalni pritisak i pravne nejasnoće“, napisali su autori studije, profesor Yves Jorens i Lien Valcke.
Učesnici istraživanja govorili su o „modelu švicarskog sira“, gdje se sigurnosni slojevi „sistematski slabe (prave dodatne rupe) iz finansijskih razloga, ostavljajući posljednju barijeru protiv nesreća zavisnu od sreće umjesto od čvrstih zaštitnih mjera“.
S porastom dominacije niskotarifnih prijevoznika i ponovnim rastom avionskog saobraćaja nakon pandemije, posade su pod sve većim pritiskom da rade duže smjene, uz manje prilika za odmor. Kao rezultat toga, 42% svih članova posade tvrdi da menadžment daje prednost rasporedima letova u odnosu na sigurnost.
Umor je postao hroničan problem: gotovo trećina pilota i skoro polovina kabinskog osoblja priznali su da ponekad oklijevaju proglasiti se nespremnim za let, čak i kada su iscrpljeni ili bolesni.
Jedan član posade je rekao: „Osjećam se kao kriminalac samo zato što sam bolestan.“ Drugi je prijavio da mu je evropski menadžer vikao: „Ti si ovdje da j***no prodaješ.“
Drugi su se žalili da se osjećaju bezvrijedno. Jedan je izjavio da ga njegova aviokompanija “tretira kao broj i ništa više. Ne mare za mentalno ni fizičko zdravlje. Profit im je važniji od ljudi. Kultura rada je toksična, vlada strah. Ljude otpuštaju iz besmislenih razloga.”
Na pitanje o svom zdravlju i da li aviokompanije brinu o njihovim ličnim ciljevima i dobrobiti, 68% svih članova posade palo je ispod pozitivnog praga za mentalno zdravlje, dok se 78% smatralo „dehumaniziranim“.
Istraživanje je pokazalo da atipični oblici zapošljavanja, poput kratkoročnih, agencijskih ili samozaposlenih ugovora, pogoršavaju uslove rada i snižavaju nivo blagostanja.
Mlađe starosne grupe i radnici u Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i drugim istočnoevropskim zemljama imali su veću vjerovatnoću da rade pod takvim ugovorima. Među mlađima od 21 godine, 41% je imalo atipične poslove, dok je 52% istočnih Evropljana bilo na ovakvim ugovorima.
Intenzitet rada porastao je u odnosu na prije deset godina zbog digitalizacije, automatizacije i većeg broja putnika, ostavljajući manje vremena za obavljanje zadataka.
U strahu
„Zabrinjavajući trend je sve češća upotreba ‘menadžmenta kroz strah’, gdje se dobrobit zaposlenih više ni ne povezuje eksplicitno sa sigurnosnim ishodima,“ naveli su autori. „Atipični rad nije nestao, a rizici koje je stvorio prije deset godina sada se osjećaju u cijelom sektoru.“
Autori upozoravaju da će, bez poboljšanja pravila i ugovora, evropska avioindustrija izgubiti svoju „sigurnosnu prednost“.
„Radni uslovi više nisu samo socijalno pitanje, oni direktno utječu na sigurnost, dobrobit i umor, koji su svi međusobno povezani. Bez poštenog i stabilnog zapošljavanja, ne možemo održati siguran i otporan evropski aviosektor“, rekao je Jorens.
Ignacio Plaza, generalni sekretar Evropske asocijacije kokpita, krovne organizacije sindikata pilota, upozorio je: „Utrka ka dnu u pogledu ugovora sada pogađa svakog pilota, a kada su piloti pod pritiskom, i putnici osjećaju rizik. Ove zloupotrebe zahtijevaju hitnu istragu.“
Međunarodna asocijacija za zračni transport (IATA) je kontaktirana za komentar.