Novi rezultati međunarodne studije u kojoj su učestvovali naučnici s Univerziteta u Beču otkrivaju alarmantan porast opasnih vrsta komaraca u Evropi – a glavni krivac za njihovo širenje su sami ljudi.
Prema istraživanju objavljenom u prestižnom časopisu Nature Communications, čak 45 vrsta komaraca uneseno je u nova područja širom svijeta, a 28 ih se uspješno nastanilo zahvaljujući globalnoj trgovini i ljudskoj nepažnji. Naučnici upozoravaju da ove vrste prenose bolesti poput malarije, denga groznice i zika virusa, koje su sve češće i na evropskom tlu.
Glavni uzrok širenja, navode stručnjaci, leži u međunarodnoj trgovini – larve komaraca često putuju u vodi koja se zadržava u starim gumama, saksijama s biljkama ili kontejnerima. „Čak i mala količina vode dovoljna je da nastane nova kolonija hiljadama kilometara daleko“, upozorava profesor Franz Essl s Univerziteta u Beču.
Iako su ranije komarci uglavnom dolazili iz Afrike, danas većina novih vrsta potječe iz Azije. Zbog klimatskih promjena, sada mogu preživjeti i u hladnijim područjima Evrope – pa čak i u Austriji, gdje su se trajno nastanile dvije strane vrste: tigrasti komarac, poznat po crno-bijelim prugama, i japanski grmoliki komarac.
Tigrasti komarac je prvi put zabilježen 2012. godine, a danas se širi Bečom, Gracom i Lincom, razmnožavajući se u običnim posudama s vodom, poput kanti za kišnicu ili podmetača za cvijeće.
U južnoj Evropi već su zabilježeni slučajevi denga groznice koje prenosi ova vrsta. Tokom prošlog ljeta u Italiji je zaraženo nekoliko stotina ljudi, a 12 osoba je preminulo, dok su u Austriji prijavljeni pojedinačni slučajevi – uglavnom kod putnika.
Stručnjaci upozoravaju da se jednom nastanjene vrste gotovo ne mogu iskorijeniti. Zbog toga je ključno nadzoriti transport robe i biljaka i pratiti moguća legla komaraca. U Austriji to čini projekat Mosquito Alert, koji građanima omogućava da putem mobilne aplikacije prijave neuobičajene komarce.
„S povećanim prevozom roba širom svijeta, stiže i sve više komaraca s jednog kraja planete na drugi“, poručio je Essl, dodajući da je broj novih vrsta drastično porastao u posljednjih 20 godina – od čega se 12 pojavilo samo nakon 2000. godine.
Naučnici upozoravaju da će, s obzirom na klimatske promjene i rast globalne trgovine, broj unesenih vrsta i dalje rasti, što Evropu dovodi pred nove zdravstvene i ekološke izazove.