Čini se da društvena mreža Facebook češće uklanja ili blokira sadržaje u kojima se negira genocid ili veličaju osuđeni ratni zločinci, sudeći prema primjerima takvih sadržaja koje su pratili novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). To su potvrdili iz ove društvene mreže, ali nisu naveli jasne kriterije zbog kojih neki sadržaji ostaju neuklonjeni.
Korisnik Facebooka Nemanja Čekić na svom profilu je objavio fotografiju osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i nekadašnjeg komandanta pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske (VRS) Milorada Miše Pelemiša, na kojoj je Mladiću stavio cenzurisanu traku preko očiju, objasnivši da je to uradio “zbog Facebooka”.
“Milorad Mišo Pelemiš sa šefom (morao sam cenzurirati zbog fejsa, ali svi znamo ko je hadžija) ps. Na ekskluzivnim fotografijama ćete mi zahvaliti kasnije”, napisao je Čekić u objavi.
On je za BIRN BiH kazao kako je ranije u više navrata bio “sankcionisan” od “Facebook administracije”, zbog čega mu je na duži period bila zabranjena bilo kakva interakcija na ovoj društvenoj mreži.
“U trenutku presude generalu, zbog pružene podrške prethodni profil mi je u potpunosti obrisan, zajedno sa stranicom koja je brojala preko 30.000 pratilaca, bez mogućnosti povratka”, rekao je Čekić.
On misli da ukoliko cenzuriše fotografiju, odnosno govori o Mladiću koristeći inicijale ili, kako kaže, često napiše “Mlatko Radić”, neće trpjeti nikakve sankcije. Zbog takvog odnosa uvjeren je da Facebook ima algoritam koji sam uklanja ovakve sadržaje.
“Međutim, primetio sam da osobe s malo pratilaca, odnosno osobe čije objave nemaju visok doseg pregleda, reakcija ili komentara neće trpeti sankciju ako pišu o Ratku ili objavljuju njegove fotografije”, kazao je on.
U komentarima ispod ove objave nekoliko osoba je potvrdilo da im je ranije uklanjan sadržaj ili blokiran profil zbog sličnih objava.
BIRN BiH je ranije pisao kako društvene mreže, uključujući i Facebook, počinju da uklanjaju sadržaje u kojima se negira genocid ili se veličaju ratni zločinci, ali kompanije koje njima upravljaju nisu potpuno transparentne na koji način i po kojim kriterijima uklanjaju sadržaj te zašto je nekim sadržajima i dalje dozvoljeno da ostanu dostupni. Prateći ovakve objave na društvenim mrežama, posebno od ljeta ove godine, od kada je u BiH zabranjeno neigrati genocid ili veličati ratne zločince, novinari BIRN-a BiH su primijetili manje takvog sadržaja na Facebooku.
Ali neki profili koje prate novinari BIRN-a BiH i koji dijele takve sadržaje ostaju dostupni i mjesecima kasnije.
Iz kompanije “Meta”, što je novi naziv za firmu u čijem je vlasništvu društvena mreža Facebook, za BIRN BiH kažu kako imaju pravila koja zabranjuju opasnim organizacijama ili pojedincima korištenje njihove platforme i kako oni, “kad god ih pronađu”, uklanjaju sadržaje koji ih hvale, predstavljaju ili podržavaju.
“Ovo uključuje teroriste, kriminalne organizacije, ‘hate figures’ i druge grupe i pojedince uključene u nasilje. Da bismo sproveli ova pravila, imamo specijalizovan tim fokusiran na uklanjanje ovih organizacija s naših platformi i traženje novih prijetnji”, rekao je glasnogovornik “Mete” za BIRN BiH.
Iz “Mete” su za BIRN BiH objasnili kako se sadržaj ne uklanja isključivo na osnovu prijava, nego samo ukoliko nakon njihove provjere dođu do zaključka da on krši pravila. Ali kompanija ova pravila nije javno objavila.
Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) je internetskim kompanija Facebooku, Twitteru, Googleu i YouTubeu ranije uputio zahtjev da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama, nakon čega su od svih, osim “Mete” dobili potvrdan odgovor kako oni “sankcionišu svaki govor mržnje”.
“Dakle, te socijalne platforme uklanjaju svako negiranje genocida u Srebrenici i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, kaže Emir Ramić, direktor Instituta, koji naglašava kako su platforme svih socijalnih mreža “idealno mjesto za negiranje genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti”, kao i presuđenih ratnih zločinaca, a da zbog prisustva velikog broja ljudi to sve predstavlja veliki problem.
“Od Facebooka nismo dobili konkretan odgovor, ali na naša pojedinačna traženja da se uklone sadržaji koji negiraju genocid u Srebrenici Facebook je pozitivno reagovao uklanjajući iste”, objasnio je Ramić.
Korisnik Facebooka koji je ranije bio blokiran zbog sadržaja koji je objavio, pristao je govoriti za BIRN BiH bez navođenja stvarnog identiteta, jer, kako kaže, “ne misli da će njegovi odgovori zadovoljiti sve strane”.On misli da ga niko od drugih korisnika nije prijavio, nego da je blokiran isključivom odlukom ove društvene mreže.
“Mislim da sam bio blokiran od strane Facebooka jer su napisali u komentaru da se radi o opasnom pojedincu ili grupi, mada ta pravila ne važe za sve”, kazao je on za BIRN BiH.
On je ispričao da je blokiran nakon njegove tri objave o Ratku Mladiću i nekim drugim grupama, te da u trenutku objave nije znao da će Facebook takav sadržaj ukloniti.
“Više mi je sporna praksa Facebooka jer generala Mladića smešta u opasnu grupu ili pojednice, a kada se prijave slike onih sa drugih strana koji su ubijali ili koji nisu sprečavali zločine koje su videli, kako da se slažem sa praksom. Svi moramo poštovati tuđe žrtve bez obzira kome pripadali”, poručio je on.
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) je 8. juna ove godine donio drugostepenu presudu kojom je potvrđena doživotna kazna zatvora Ratku Mladiću, bivšem komandantu VRS-a, za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.
Nakon što ga je Facebook blokirao, korisnik ove društvene mreže s kojim je pričao BIRN BiH prestao je objavljivati slične sadržaje, ali i samu društvenu mrežu ne koristi više u istom intenzitetu, nego, kako kaže, prelazi na VK.
VKontakte ili VK najveća je društvena mreža u Rusiji, napravljena po uzoru na Facebook. VK je sve češće alternativa za korisnike širom svijeta koji žele manje kontrole sadržaja i mogućnosti da dijele objave koje druge društvene mreža zabranjuju zbog širenja mržnje ili negiranja ratnih zločina.
Facebook, kao najpopularnija društvena mreža na svijetu, s druge strane se sve češće suočava s kritikama da zbog profita i zadržavanja korisnika ne kontroliše dovoljno sadržaj i da dopušta raznim vrstama ekstremističkih organizacija da šire svoje narative koji vrijeđaju druge.
Ranija analiza BIRN-a BiH pokazuje da je smanjeno negiranje genocida u medijma, ali i na društvenim mrežama nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem jula nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Prema istraživanju Instituta za genocid Kanada, najviše objava u kojima se negira genocid i vrijeđaju žrtve dolazi iz Srbije i entiteta Republika Srpska, a potom i iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Kanade, Rusije, Francuske, Australije…
“Negiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i posebno genocida se najčešće vrši putem revizije historijskih, naučnih i sudskih činjenica o tim zločinima, zatim kroz veličanje osuđenih ratnih zločinaca i ponižavanje preživjelih žrtava”, rekao je Ramić.
Korisnici društvenih mreža u Hrvatskoj su 2017. godine, nakon osuđujuće presude Slobodanu Praljku i šestorki pred Haškim tribunalom, bili posebno nezadovoljni kada je blokiran veliki broj sadržaja ili profila koji su davali podršku osuđenima za ratne zločine.
Nakon što je Praljak tokom izricanja presude ispio otrov, a kasnije i puštena informacija o njegovoj smrti, uslijedile su brojne objave na društvenim mrežama kojima se izražava podrška njemu. Ovi korisnici bili su nezadovoljni kada su ih mreže počele uklanjati.
Iz “Mete” kažu kako dugo imaju pravila kojim ne dozvoljavaju pojedincima ili organizacijama koji naglašavaju ili su dio nasilne politike, a što uključuje teroriste, grupe koje promovišu govor mržnje ili kriminalne organizacije, njihovo djelovanje na ovoj mreži, a u nastojanju da spriječe štetu u stvarnom svijetu.
“Uklanjamo sadržaj koji veliča, predstavlja ili podržava ove entitete kad god ga pronađemo”, odgovorili su iz “Mete”, dodavši da objašnjenja za veličanje, predstavljanje i podržavanje jasno opisuju dodatna pravila koja su svim javno dostupna.
Ramić kaže kako Institut smatra pozitivnim to što “Meta” uklanja sadržaje koji poriču holokaust i genocid, te se nada da će u budućnosti još više uklanjati negiranje genocida u Srebrenici.
“Negiranje svih zločina je duboko anticivilizacijski i dehumanizirajući čin, direktno uperen protiv međunarodne pravde, međunarodnog prava, međunarodnih sudskih i političkih institucija”, kaže on i dodaje kako u zajedničkoj borbi protiv negiranja genocida posebnu odgovornost imaju društvene mreže.
“Na platformama socijalnih mreža najviše ima mladih. Ako ne zaustavimo negiranje zločina i veličanje zločinaca na socijalnim mrežama, dobit ćemo čitavu generaciju mladih koja će biti zatrovana mržnjom, a to je plodno tlo za nove zločine, pa i genocide i agresije”, poručio je Ramić.
