Ekonomija

Faruk Hadžić za Raport: Šta je uopće inflacija, kako utječe na vašu plaću i šta nas još očekuje?

Faruk Hadžić, ekonomski makroanalitičar te predavač na Univerzitetu SSST govorio je za Raport o inflaciji, temi koja trenutno najviše brine građane u Bosni i Hercegovini.

Hadžić je objasnio šta je zapravo inflacija i kakvu opasnost predstavlja za ekonomiju i kupovnu moć građana.

“U ekonomskoj literaturi, pod inflacijom se smatra opšti rast cijena različitih proizvoda i usluga. Problem inflacije jeste da kada radnik ili građanin ima fiksni iznos dohotka ili primanja, kroz rast cijena može kupiti manje proizvoda. Dakle, vaš novac gubi na vrijednosti i vaša plata, iako je “ista”, ustvari je manja, jer nema istu moć da možete sa vašom platom kupiti sve što želite”, rekao je Hadžić.

Galopirajuća inflacija

Hadžić je na primjeru pokazao kako rastuća inflacija “jede” radničke plate i direktno pogađa kupovnu moć građana.

“Najlakši primjer jeste cijena peciva u pojedinim pekarama. Do prije par mjeseci za 1 KM ste mogli kupiti 5 kifli, pa onda prije mjesec dana 4 kifle, a sada nakon posljednjeg poskupljenja 3 kifle”, objasnio je Hadži, te dodao:

“Inflacija sama po sebi ne mora biti negativna, ako se kreće na nivou od 2% godišnje, tada čak može biti i stimulativna za ekonomiju. Podnošljivi nivo kretanja cijena je i do 4%, ali sve nakon toga može dovesti do negativnih ekonomskih efekata”, naglasio je Hadžić.

Bosna i Hercegovina ima problem sa galopirajućom inflacijom.

“Današnji nivo kretanja cijena u Bosni i Hercegovini je već preko 10%, što se svrstava u kategoriju galopirajuće inflacije. Svaka inflacija nije ista, tj. uzroci mogu biti različiti. Npr. najveći doprinos inflaciji u SAD-u trenutno je zbog nedovoljnog tržišta rada, gdje se otvara više radnih mjesta od ponude radne snage, čime raste pritisak na povećanje plata, a u konačnici i na rast cijena na tržištu. Za razliku od SAD-a, u Evropi su uzroci drugačiji i to zbog većeg pritiska rasta cijena energenata i hrane”, pojasnio je Hadžić.

Borba sa inflacijom nije jednostavna

Hadžić je podsjetio da je još početkom godine upozoravao da se moraju donijeti određene mjere i iskoristiti postojeći mehanizmi kako bi se ublažili efekti inflacije

“Borba sa inflacijom nije tako jednostavna, iako mehanizmi postoje. Upozoravao sam početkom godine da što budemo duže čekali sa mjerama, kasnije će biti teže i bolnije. Glavni mehanizam za suzbijanje inflacije jeste podizanje kamatnih stopa. SAD su dosta kasno krenuli sa povećanjem kamatnih stopa, ali sada u posljednje vrijeme se sve agresivnije podižu kamatne stope.

Logika je da će se kroz povećanje kamatnih stopa, smanjiti potrošnja stanovništva, jer će krediti biti teže dostupniji, ali će se i povećati štednja. Na taj način, zbog manje potražnje i potrošnje, doći će do pada cijena, a time i inflacije, ali na štetu ekonomskog rasta. Takva mjera, gotovo uvijek je dovela do nove recesije i smanjenja nivoa ekonomske aktivnosti. Možda je to upravo razlog zbog čega su mnoge države oklijevale da krenu sa povećanjem kamatnih stopa, jer još uvijek imamo oporavak od pandemije Covid-19”, rekao je Hadžić.

Ulazak u novu recesiju gotovo izvjestan

“Po meni, problem će se javiti u ovom trenutku što ako uđemo u novu recesiju, što je vrlo izvjesno, bit će dosta teže računati na pomoć vlada mnogih država, jer su rezerve značajno iscrpljene zbog same pandemije. Nova recesija ne mora biti tako duboka kao prethodna, ali može biti dugotrajna ukoliko ne dođe do povećanja proizvodnje i produktivnosti u mnogim državama”, zaključio je Hadžić.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare