Ispod ledenog pokrivača Grenlanda odvija se neobičan proces koji bi mogao pomoći naučnicima da bolje razumiju kako se ovaj ogromni ledeni sistem mijenja i topi.
Kako piše BBC Science Focus, duboko ispod površine led se polako kreće i formira neobične strukture nalik stubovima i vrtlozima, proces koji jedan naučnik opisuje kao „lonac ključale tjestenine“.
Led koji se ponaša kao tečnost
Ove neobične formacije prvi put su uočene još 2014. godine pomoću radarskog snimanja, ali je njihovo porijeklo dugo bilo misterija. Novo istraživanje sugeriše da je u pitanju termalna konvekcija, proces u kojem se topliji dijelovi materijala podižu, a hladniji spuštaju, stvarajući spor, kružni tok.
„Obično mislimo o ledu kao o čvrstom i nepokretnom materijalu“, rekao je profesor Andreas Born sa Univerziteta u Bergenu. „Zato je otkriće da dijelovi ledenog pokrivača prolaze kroz konvekciju, gotovo kao lonac ključale tjestenine, zaista fascinantno.“
Kako nastaju „stubovi“ u ledu
Naučnici smatraju da se ove strukture formiraju hiljadama godina pod utjecajem toplote koja dolazi iz unutrašnjosti Zemlje. Iako zvuči nevjerovatno, fizički je moguće jer je led, uprkos čvrstom stanju, mnogo „mekši“ nego što djeluje.
Da bi provjerili ovu hipotezu, istraživači su napravili digitalni model ledenog pokrivača Grenlanda, koristeći simulacije slične onima za proučavanje kretanja Zemljinog omotača. Model je potvrdio postojanje uzlaznih stubova i vrtloga, identičnih onima koji su uočeni na terenu.
Zašto je ovo važno?
Otkriće ima značajne posljedice za razumijevanje klimatskih promjena. Grenlandski ledeni pokrivač prostire se na više od 1,7 miliona kvadratnih kilometara, a njegovo potpuno topljenje podiglo bi nivo mora za više od sedam metara.
Jedan od ključnih zaključaka studije jeste da je led vjerovatno osjetljiviji na pritisak nego što se ranije vjerovalo. Bolji uvid u njegovo ponašanje omogućava preciznije prognoze o tome koliko brzo će se ledeni pokrivači topiti.
Razlog za brigu, ali ne i paniku
Ipak, istraživači ističu da same ove formacije ne znače da će se Grenland topiti brže nego što se već očekuje. „Ove strukture su više poput fosila prošlih klimatskih uslov, ostatak debljeg, hladnijeg i stabilnijeg leda iz ledenog doba“, objašnjavaju autori.
Ovakva otkrića pokazuju koliko još toga ne znamo o procesima koji oblikuju našu planetu i pomažu nam da se bolje pripremimo za budućnost klimatskih promjena.