Prava žena, socijalna i ekološka pravda spadaju među najhitnije globalne probleme današnjice. Ali
kako se ovi izazovi manifestuju u specifičnim kontekstima, i kako se njima bave oni koji su na prvoj
liniji aktivizma? Kako aktivistkinje u Bosni i Hercegovini rješavaju problem kršenja ženskih prava,
uzimajući u obzir jedinstveni društveni i politički pejzaž regije?
Ova i mnoga druga pitanja istražuju se u online brošuri pod nazivom Feminizam na djelu – Osvrt na
feminizam i rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini. Brošura se bavi različitim pristupima
brojnih bosanskohercegovačkih feministkinja koje rade na zaštiti ženskih prava iz različitih uglova,
naglašavajući njihove strategije, borbe i praktične izazove s kojima se suočavaju u borbi za pravdu u
Bosni i Hercegovini.
Ova brošura ističe vezu između ženskih prava, socijalne pravde i pravedne tranzicije. U raspravama o
stvaranju društva koje ravnopravno integriše sve društvene grupe u Bosni i Hercegovini, pravima žena
se često daje minimalna pažnja u svim zvaničnim vladinim debatama, zakonima, smjernicama i
kriznim politikama. Dodatno, ove politike često kreiraju muškarci, što dovodi do neadekvatnih
rješenja za kršenje ženskih prava i njihovu integraciju u politike koje se odnose na socijalnu pravdu i
ekološku tranziciju. Zbog toga mnoge organizacije i pojedinačne aktivistkinje u Bosni i Hercegovini
iz različitih perspektiva rješavaju ove probleme kako bi stvorile prostor i podigle vidljivost ženskih
glasova. Ovaj projekat će aktivno promovisati te glasove i doprinijeti toj borbi.
Delila Hasanbegović iz Sarajevskog Otvorenog Centra (SOC) govori na temu reproduktivnog zdravlja
kao jednog od važnih feminističkih pitanja, naglašavajući da stigma i diskriminacija značajno utiču na
društvenu percepciju o zdravlju žena i LGBTIQ osoba, predstavljajući rađanje kao jedini aspekt
reproduktivnog i seksualnog zdravlja. Na taj način slika nije cjelokupnam jer seksulano i
reproduktivno zdravlje je mnogo više od rađanja.
Obim menstrualnog siromaštva u BiH istakla je Ivana Kulić, projekt koordinatorica u TPO fondaciji,
rekavši da je menstrualno siromaštvo ozbiljan problem koji direktno ugrožava prava na zdravlje,
obrazovanje i dostojanstven život žena i djevojaka.
Masha Durkalić, saradnica za odnose sa javnošću pri UN Women, ukazuje kako su feministički
pokreti u svojoj osnovi inkluzivni i otvoreni za povezivanje svih marginalizovanih zajednica, npr.
LGBTQI zajednice.
Sonja Kosanović, pravnica Centra za životnu sredinu, se kroz svoj rad bavi istraživanjima vezanih za
pravednu Zelenu tranziciju i uključivanje rodnog aspekta u zakone koji su vezani za ovu tranziciju. U
praksi se uviđa da su ženski glasovi ignorisani prilikom donošenja odluka vezanih za zelenu
tranziciju. Razlog tome jesu stari patrijarhalni obrasci ponašanja i stereotipi koji umanju ulogu i
važnost žena u svim aspektima društva.
I na kraju, Maja Bajić, kordinatorica ovog projekta, dala je istorijski pregled feminističkih pokreta u
Bosni i hercegovini. Istakla je da iako se feministički pokreti regiona suočavaju sa mnogim
preprekama i problemima, njene sagovornice i mnoge druge aktivistice predstavljaju kolektivnu
nepokorenu snagu koja neumorno djeluje iza kulisa, u sjeni, stvarajući prostor ta dijalog, podršku i
promjenu.
Brošura je kreirana u sklopu 2024 Humanity in Action Fellowship programa uz finansijsku podršku
National Endowment for Democracy.
Brošuru u cjelosti i više o projektu možete pronaći na ovom linku.
