Dok se većina svjetskih obala priprema za rast nivoa mora kao posljedice klimatskih promjena, Grenland se suočava s potpuno drugačijom situacijom. Umjesto nadiranja mora, nove naučne projekcije ukazuju na njegovo povlačenje.
U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications, geofizičarka Lauren Lewright s američkog Univerziteta Columbia predvodila je tim koji je povezao zapažanja historijskih promjena nivoa mora i nadmorske visine kopna s kompjuterskim modelima izdizanja tla nakon otapanja glečera. Njihovi rezultati pokazuju da će se relativni nivo mora oko Grenlanda tokom ovog stoljeća smanjivati.
"Grenlandska obala doživjet će potpuno drugačiji ishod", kaže Lewright u objavi na stranicama Univerziteta Columbia.
Zašto je Grenland izuzetak?
Na globalnom nivou, porast nivoa mora prvenstveno je posljedica povećane koncentracije stakleničkih plinova koji zadržavaju toplotu, zagrijavaju okeane i uzrokuju toplotno širenje vode. No, Grenland je izuzetak iz dva ključna razloga:
Gubitak težine i "odskakanje" tla: Oko 80 posto otoka prekriveno je ledenim pokrovom debljine približno kilometar i po, koji se sada smanjuje brzinom od oko 200 milijardi tona leda godišnje. Kako se ta golema masa smanjuje, pritisak na tlo popušta, pa se kopno ispod njega doslovno podiže (proces poznat kao izostatički oporavak).
Slabljenje gravitacije: Masa ledenog pokrova je toliko velika da gravitacijski privlači morsku vodu prema sebi. Kako glečeri gube na masi, njihova gravitacijska sila slabi, što uzrokuje da se more "odmiče" od obala Grenlanda.
Budućnost i posljedice
Uz ograničavanje emisija, Grenland bi do 2100. godine mogao dobiti približno 0,9 metara novog, izloženog kopna. Međutim, ako se emisije ne ublaže, izdizanje bi moglo doseći i nevjerovatnih 2,5 metara.
Iako zvuči kao dobra vijest, ovakve drastične promjene nose ozbiljne izazove za infrastrukturu, obalnu ekonomiju i sigurnost opskrbe hranom za stanovnike ovog arktičkog otoka, jer će postojeće luke i obalni objekti ostati "nasukani" na suhom.