Festival Vinske ceste Hercegovine održan je u četvrtak u Mostaru s ciljem promocije bogate vinske kulture i turističke ponude Hercegovine, a ujedno je to bilo mjesto susreta stručnjaka i ljubitelja vina.
Na festivalu koji je organizovala Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) predstavilo se dvadesetak izlagača, među kojima hoteli, turoperateri, restorani i vinarije iz Mostara, Čapljine, Čitluka, Ljubuškog, Trebinja i Stoca.
Predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković kazao je kako se danas, uz ovaj festival, zapravo slave sve oni uspjesi i sve ono što se zadnjih godina radilo u okviru projekta Vinske ceste Hercegovine.
"Ovo je potpora turizmu. Dakle, ne govorim samo o vinogradarstvu i vinarstvu, nego o cjelokupnoj turističkoj industriji koja je na ovaj način doživjela jednu finu notu obogaćivanja u svemu tome i u toj cjelokupnoj ponudi. To je najveći rezultat svega ovoga, a očekivanja ćemo bilježiti svake godine, nadam se, ovdje u sve većem broju posjeta", naglasio je Vuković.
Predsjednik Vijeća "Vinske ceste Hercegovine" Radovan Vukoje podsjetio je da je Vinska cesta Hercegovine projekt star gotovo dva desetljeća te podcrtao kako je vino upravo ono što je ključno u Hercegovini.
"Dvadeset dvije godine bavimo se pričom uvezivanja Hercegovine kao poznate turističke destinacije, jer kako drugačije dočekati turiste nego kroz naše proizvode, a vino je nešto što je ključno u Hercegovini. Vino je ovdje sa nama još od doba Rimljana i Hercegovina i u svom imenu posjeduje riječ "vino". Mnogo nam je pomoglo što smo ušli u "Iter Vitis", velika je stvar što je Mostar proglašen 'Gradom vina' i to sve je ono što pravi razliku da se u regiji ova Vinska cesta smatra možda i najznačajnijom", kazao je Vukoje.
Dodao je kako smatra da će vinari prvenstveno svojom kvalitetom i onim što nude u svojim vinarijama, kao i gostoprimstvo Hercegovaca ostaviti traga te da će broj turista na Vinskoj cesti kontinuirano rasti.
Andrija Ćorić iz Podruma "Andrija" istakao je kako vinarije u prosjeku izvoze oko dvadeset do trideset posto svoje proizvodnje, ali da rast bh. tržišta i saradnja s Vinskom cestom doprinose da se vinari sve više okreću domaćem tržištu.
"Diže se vinska kultura i ljudi sve više vole probati vina, sarađivati sa više vinarija i nadam se da će se takav trend nastaviti i da će izvoziti samo onaj ko bude morao. Od početka smo u ovoj priči "Vinska cesta Hercegovine". Mi predstavnici mlađih vinara smo sve to pogurali svojom energijom, uključili su se i ovi stariji predstavnici sa svojim iskustvom i ta sinergiju rezultirala je ovom prelijepom vinskom pričom. Vinska cesta Hercegovine stvarno bilježi ozbiljnu priču, veliki rast, puno ljudi je uključeno u sve to, a ovaj festival je kruna svega toga što radimo i nadamo se da nećemo stati samo na tome", poručio je Ćorić.
U sklopu cjelodnevnog programa Festivala upriličeni su i kursevi, paneli i radionice s naglaskom na potencijal vinskog turizma i povezivanje vinske industrije s drugim granama umjetnosti i turizma, dok je u večernjem dijelu organiziran zabavni program.
Festival Vinske ceste Hercegovine organizovan je uz podršku Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona, Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, Turističke zajednice HNK, Turističke zajednice grada Mostara, Grada Mostara i USAID Turizam.
Inače, Vinska cesta Hercegovine je kulturna ruta koja obuhvaća višestoljetnu tradiciju proizvodnje vina u regiji Hercegovine.
Proizvođači vina Vinske ceste Hercegovine stekli su međunarodnu prepoznatljivost kroz autohtone sorte vina žilavke, blatine, vranca i trnjaka, te mnoge međunarodne vinske sorte.
Vinarije su najvidljiviji dio Vinske ceste Hercegovine, ali ona uključuje i mnoge prirodne atrakcije, bogato kulturno nasljeđe, gastronomsku ponudu i jedinstvenu kulturu gostoprimstva.
Vinskom cestom Hercegovine rukovodi Vanjskotrgovinska komora BiH u suradnji s gradovima i općinama Ljubuški, Čitluk, Mostar, Čapljina, Stolac i Trebinje uz podršku USAID projekta za razvoj održivog turizma Bosne i Hercegovine (Turizam).
