Dok u Evropskoj uniji raste ogorčenost zbog kašnjenja s uvođenjem vakcinacije protiv korona virusa, Srbija je ubrzala taj proces i postigla najveću stopu inokulacije u Evropi po glavi stanovnika.
Ali ta balkanska država - kandidat za članstvo u bloku - ne koristi vakcine proizvedene na Zapadu.
Srbija se, umjesto toga, okrenula kineskom Sinopharmu, postavši prva evropska zemlja koja je iskoristila vakcine te kompanije, a njeni susjedi spremni su da slijede primjer Beograda, piše britanski Financial Times.
„Svijet je pogodio santu leda, poput Titanika, a bogati i najbogatiji spasavaju samo sebe i svoje najmilije“, rekao je prošle sedmice predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, opravdavajući svoju odluku o kupovini kineskih i ruskih vakcina, istovremeno pregovarajući o ugovorima za vakcine koja je odobrila Evropska unija, podsjeća britanski list.
Isključene iz Evrope, balkanske zemlje koje teže članstvu u EU, u potrazi za vakcinama protiv korona virusa, okrenule su se Rusiji i Kini, piše FT.
List podsjeća da je EU zapadnobalkanskoj šestorci obezbijedila 70 miliona eura za nabavku vakcina, ali da zbog problema s nabavkom u Evropi četiri zemlje tek treba da dobiju prve doze nekoliko mjeseci nakon početka vakcinisanja u drugim.
Frustrirane, neke sada gledaju na istok prema Rusiji i Kini kako bi se snabdjele, dok pojedini zvaničnici upozoravaju da bi to moglo naštetiti i kredibilitetu EU u regionu.
"Neko bi mogao iskoristiti situaciju i reći da su Kina i Rusija te koje pomažu kad je teško, dok zapadne vlade ne uspijevaju", navodi FT izjavu jednog neimenovanog zvaničnika u Sjevernoj Makedoniji.
Za razliku od većine regionalnih lidera, kako piše FT, moćni srpski predsjednik njegovao je bliske odnose s Pekingom i Moskvom u tandemu s procesom pristupanja EU.
To je oneraspoložilo Brisel i Vašington, ali je Srbija, zemlja od sedam miliona stanovnika, već dobila više od milion doza vakcina, a još milion će stići prije početka marta, piše FT i dodaje da pristup Beograda dobija na snazi među ostalim zemljama u regionu koje su se uzdale u plan distribucije EU.
Susjedno Kosovo i Bosna i Hercegovina, kao i NATO saveznici Sjeverna Makedonija i Crna Gora, još nisu dobili ni jednu dozu. Zvaničnici u Skoplju i Podgorici najavili su prošle nedjelje da će kupiti vakcine od Rusije i Kine.
"Željeli smo da uzmemo zapadne vakcine, da pokažemo gdje mi kao zemlja pripadamo i u početku isključili mogućnost pregovara s Rusima i Kinezima", rekao je za FT jedan zvaničnik Sjeverne Makedonije, dodajući da njegova vlada sada ima problem da objasni kašnjenje.
Prema njegovim riječima, bilo bi teško objasniti ljudima zašto se čeka na tri vakcine koje je odobrila EU, kad u Evropi postoje zemlje, poput Mađarske, koje uzimaju kinesku vakcinu.
Crnogorska ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović rekla je da će, osim nedavno potpisanog ugovora za 150.000 kineskih vakcina, tražiti 50.000 doza ruske vakcine Sputnjik V.
BiH je sredinom januara saopštila da započinje pregovore s Moskvom, Pekingom i Phizer/BioNTechom, navodi FT i dodaje da su obje zemlje čekale da dobiju vakcine preko programa Covax.
List podsjeća i da je EU izuzela Balkan od nove zabrane izvoza vakcina u zemlje izvan EU, ali je nesposobnost bloka da pošalje čak i simbolične doze zemljama koje teže članstvu izazvala razočaranje.
"Nisu očekivali da će ih dobiti istovremeno sa zemljama članicama EU, ali očekivali su nekakvu jasnu vremensku liniju... i sada se osjećaju kao da su napušteni", rekao je Adi Ćerimagić, iz nevladine organizacije Evropska inicijativa za stabilnost.
U Albaniji, međutim, istorijsko nepovjerenje u Kinu i Rusiju nadmašuje razočaranje u Evropu, piše FT i dodaje da je Albanija prije tri decenije izašla iz jedne od najrepresivnijih evropskih diktatura, iza koje je dugi niz godina stajao Peking.
Kako podsjeća FT, Premijer Edi Rama rekao je da će se kloniti nabavke ruskih ili kineskih vakcina zbog trajne opreznosti, ali i da je razočaran što njegova zemlja, koja je ušla u NATO 2009, nije dobila ni simbolične doze vakcine kroz mehanizme EU.
