Finsko ministarstvo socijalne njege i zdravstva pozvalo je stanovnike mlađe od 40 godina da kupe jod u tabletama. To je preventivna mjera u slučaju opasnosti od nuklearnog zračenja, javljaju finski mediji.
Apoteke su nekoliko sati nakon najave ministarstva potrošile zalihe tableta. Udruženje finskih farmaceuta potvrdilo je u saopćenju da su tablete kalijevog jodida privremeno rasprodane u svim apotekama. Ponovno će biti dostupne uskoro.
Iz ovog udruženja podsjetili su stanovnike da unatoč zahtjevu nadležnih nema hitnosti te da provjere imaju li već jod u domovima. Finska s Rusijom dijeli granicu dugu 1.340 kilometara. Decenijama je razvijala opsežan plan kako bi svoje stanovništvo pripremila za moguće ratove, nuklearne nesreće i prirodne katastrofe.
Finska ima ogromnu mrežu skloništa civilne zaštite, velike strateške rezerve zaliha i hitne protokole.
U slučaju detonacije nuklearnog oružja dolazi do izloženosti radioaktivnim izotopima joda, stroncija, cezija i niza drugih. Čestice se mogu taložiti na zemlji, na koži te odjeći. Jod je specifičan po tome što se može ugraditi u štitnjaču. On je potreban za normalno funkcioniranje štitnjače.
Inhalacijom kontaminiranog zraka ili unosom kontaminirane hrane i vode dolazi do unutarnje izloženosti radioaktivnom jodu koji predstavlja opasnost za štitnjaču.
Opasnosti od izloženosti radioaktivnom jodu: hipotireoidizam, akutni tireoiditis, dobroćudni čvorovi na štitnjači, postoji i povećana šansa za karcinom štitnjače.
Kalijev jodid može, ukoliko se unese u organizam oko vremena kad je čovjek izložen radioaktivnom jodu, blokirati ili smanjiti sakupljanje radioaktivnog joda u štitnjači.
Bitno je naglasiti da nije kod svih ljudi ista potreba za zaštitom štitnjače. Pod najvećim rizikom za neke od opasnosti izlaganja radioaktivnom jodu jesu novorođenčad, djeca do 18 godina, trudnice i dojilje. Kod njih je štitnjača ranjiva jer je aktivna i manja površinom. Tada i manje koncentracije radioaktivnog joda imati utjecaja na taj organ.
