Bosna i Hercegovina je zakoračila u najambiciozniji pokušaj reforme izbornog procesa od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Centralna izborna komisija BiH pokrenula je višegodišnji projekt digitalne modernizacije izbora koji bi, ako se realizira do kraja, mogao trajno promijeniti način na koji građani glasaju i kako se njihova izborna volja bilježi, provjerava i broji.
Riječ je o uvođenju biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića, tehnologijama koje bi prvi put u historiji zemlje trebale postati dio redovnog izbornog procesa
Stiglo pet informativnih ponuda
Prema izvještaju koji je CIKBiH ovih dana uputio Parlamentarnoj skupštini BiH, u koji je Raport imao uvid, iako je tender za nabavku novih tehnologija vrijedan oko 88 miliona KM raspisan u novembru, pripreme su počele mnogo ranije.
Već tokom ljeta formirani su koordinacioni i projektni timovi, a u posao su uključene gotovo sve ključne državne institucije, od ministarstava i agencija do telekom operatera.
Početkom oktobra CIK je objavio javni poziv za dostavljanje informativnih ponuda i to je bilo svojevrsno 'ispipavanje pulsa' tržišta izbornih tehnologija.
Od kompanija se tražilo da objasne šta nude, kakve uređaje imaju, kako funkcionišu biometrijske provjere, koliko traje isporuka, kakva je obuka osoblja i kolika je okvirna cijena.
Do 17. 10. 2025. godine na adresu Centralne izborne komisije BiH pristiglo je pet informativnih ponuda.I to od Hipernova d.o.o. iz Sarajeva, domaće IT kompanije, INFOSCAN-a iz Njemačke, firme specijalizirane za skeniranje i obradu dokumenata, MIRU Systems iz Južne Koreje, a informativne ponude su poslali i Konzorcij domaćih i regionalnih firmi koji čine Artco Group, Comtrade BiH, BH Telecom, Cloud IT i Middle Point .Među ponuđačima je bio i Dominion Voting Systems iz Sjedinjenih Američkih Država.
Tender za nabavku je u toku i nije poznato jesu li ove iste firme među ponuđačima za kupovinu novih tehnologija, a to će biti poznato 30.decembra za kada je predviđeno otvaranje ponuda.
Suština planirane reforme izbornog procesa leži u kombinaciji biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića na biračkim mjestima.
Biometrijska provjera trebala bi spriječiti glasanje u tuđe ime i višestruko glasanje, dok bi skeneri trebali eliminirati najveći dio ljudske greške tokom brojanja glasova.
Podaci bi se prikupljali i obrađivali digitalno, uz mogućnost revizije i provjere, čime bi se, barem teorijski, povećala transparentnost i povjerenje u rezultate izbora.
Međutim, iza tehnološkog optimizma krije se niz ozbiljnih izazova. Jedan od najvećih problema s kojima se CIK BiH suočava jeste nedostatak ljudskih resursa.
Tim za sprečavanje sabotaža još nije u funkciji
CIK je zbog toga predložio novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, ali Vijeće ministara BiH nije dalo saglasnost, o čemu je Raport u više navrata pisao, čime je zapošljavanje dodatnih stručnjaka faktički blokirano.
U Predstavničkom domu PSBiH usvojene su nedavne izmjene Izbornog zakona BiH koje pored omogućavanja primjene novih tehnologija, predviđaju da CIKBiH bez saglasnosti Vijeća ministara BiH usvoji Pravilnik, no upitno je kada će taj zakon biti usvojen i u Domu naroda PSBiH.
Posebno osjetljivo pitanje predstavlja sigurnost podataka i zaštita sistema od mogućih kibernetičkih napada. Predstavnički dom PS BiH je prepoznao taj rizik i zadužio Ministarstvo sigurnosti da u saradnji s CIK-om formira tim za odgovor na računarske incidente koji bi pratio i sprečavao pokušaje hakerskih upada i sabotaže izbornog procesa.
Ipak, taj tim još uvijek ne funkcioniše, jer formalno postoji, ali nema zaposlenih, niti stabilno osigurana budžetska sredstva.
Tako se BiH našla u paradoksalnoj situaciji da planira uvođenje sofisticiranih digitalnih izbornih sistema bez uspostavljene državne kibernetičke zaštite.
Kašnjenja u osiguravanju budžetskih sredstava već su pomjerila prvobitne rokove, a žalbe na tendersku dokumentaciju dodatno usporavaju proceduru, pa se i trenutno čeka na rješavanje jedne žalbe za koju se sumnja da je uložena samo kako bi se omeo proces nabavke, o čemu je Raport također pisao.
Uprkos svim preprekama, Centralna izborna komisija , sudeći prema izvještaju dostavljenom Parlamentu BiH nastavlja s pripremama, planirajući testne izbore, masovne obuke izborne administracije i informativne kampanje za birače. Cilj je da nove tehnologije budu spremne za opće izbore 2026. godine.
Hoće li taj cilj biti ostvaren, zavisit će ne samo od tehničke izvedivosti, već i od sposobnosti državnih institucija da prevaziđu političke blokade, osiguraju ljudske i finansijske resurse i izgrade sistem koji može izdržati test povjerenja javnosti.