Novo istraživanje fosila koji izgledaju poput malih krokodila moglo bi promijeniti ono što smo desetljećima učili o evoluciji i prelasku životinja iz vode na kopno.
Naučnici tvrde da je dosadašnja pojednostavljena slika razvoja, prema kojoj su se prve kopnene životinje razvile iz riba, zatim preko vodozemaca do gmizavaca, vjerovatno pogrešna.
U središtu istraživanja su fosili pronađeni na poznatom nalazištu Mazon Creek u američkoj saveznoj državi Illinois, jednom od najbogatijih fosilnih nalazišta na svijetu. Ovo područje posebno je poznato po izuzetno očuvanim fosilima mekih tkiva i sitnih organizama.
Ključni pronalazak – drevni embolomeri
Istraživači Arjan Mann i Jason Pardo iz Field Museuma analizirali su desetine fosila, a posebnu pažnju privukli su embolomeri, drevne životinje koje su živjele prije otprilike 350 do 280 miliona godina, oko 30 miliona godina prije pojave dinosaurusa.
Ove životinje podsjećale su na današnje krokodile i naseljavale su rijeke, močvare i jezera prahistorijskog svijeta. Odrasli primjerci mogli su narasti i više od tri metra, dok su fosili koji su sada proučavani bili dugački svega nekoliko centimetara i predstavljali su mlade jedinke.
Jedan od istraživača, Mann, prvi put je naišao na fosil bebe embolomera prije desetak godina tokom doktorskog rada. Tada nije bilo jasno kojoj vrsti pripada, ali je odmah privukao pažnju zbog neobičnih karakteristika.
Godinama kasnije, nakon dodatnih analiza, uključujući elektronsku mikroskopiju u Kanadskom muzeju prirode u Ottawi, potvrđeno je da se radi o mladuncima embolomera.
Nisu bili poput punoglavaca
Najveće iznenađenje za naučnike bilo je to što fosili nisu pokazivali osobine karakteristične za larve vodozemaca.
Iako nisu imali potpuno razvijene udove, naučnici nisu pronašli ni tragove vanjskih škrga koje su tipične za mlade vodozemce.
To sugerira da ove životinje nisu prolazile kroz klasičnu metamorfozu poput punoglavaca koji se pretvaraju u odrasle jedinke.
"Ne postoji ništa što liči na punoglavca kod ovih ranih tetrapoda. Ako nema punoglavca, nema ni metamorfoze", objasnio je Pardo.
Prema istraživačima, životni ciklus ovih drevnih životinja bio je vjerovatno sličniji ribama ili čak nekim savremenim sisarima nego današnjim vodozemcima.
Stara teorija dolazi pod znak pitanja
Na osnovu novih nalaza, naučnici smatraju da tradicionalna predstava o tome da su prve kopnene životinje izgledale poput modernih vodozemaca više ne može opstati.
"Ta priča više ne važi", rekao je Pardo, dodajući da se dosadašnje razumijevanje evolucije sada mora preispitati.
Ipak, istraživači naglašavaju da svaki novi odgovor otvara nova pitanja. Još uvijek nije potpuno poznato kako su prvi kičmenjaci prije oko 350 miliona godina napravili prelazak iz vode na kopno.