Francuska iduće godine započinje financiranje radova na nosaču aviona nove generacije na nuklearni pogon za nacionalnu mornaricu u okviru programa PA NG.
Riječ je o projektu zamjene jedinog francuskog nosača aviona Charles de Gaulle, a koji je unazad 20-ak godina dvaput bio odgađan. Donosimo više o budućem supernosaču i admiralskom brodu francuske ratne mornarice, a on bi trebao biti najveći ratni brod sagrađen u Europi
Vijest o početku financiranja radova na novom nosaču aviona objavio je francuski portal Opex360. Isti izvor je dodao da je ministar oružanih snaga Francuske Sébastien Lecornu tokom saslušanja pred parlamentarnim odborom za odbranu najavio da će planirana investicija stajati porezne obveznike oko 10 milijardi eura.
Program PA NG (Carrier-avions de nouvelle generation) je u određenoj mjeri već započeo, s obzirom na to da je prošlog aprila vodeća francuska odbrambena pomorska tvrtka Naval Group, u suradnji s brodogradilištem Chantiers de l'Atlantique, najavila narudžbu za 'usluge s dugim rokom isporuke'. One se odnose na nuklearni pogon broda, odnosno kotlovnicu i druge sustave za pretvorbu energije, pojasnila je francuska Glavna uprava za naoružanje (DGA).
Prema navodima ministarstva oružanih snaga Francuske, program PA NG je trenutno u fazi elaboriranja idejnog projekta koji bi trebao biti dovršen do kraja 2025. godine. Tek nakon što implementacija cjelokupnog projekta bude spremna, mogu se objaviti ugovori o razvoju i proizvodnji budućeg nosača aviona, pojasnilo je ministarstvo.
Projekt nove generacije francuskog nosača aviona datira iz 2003. godine, kada je pokrenut program PA2 (Porte-Avions 2) i to stoga što je nosač aviona Charles de Gaulle već dvije godine od ulaska u službu morao na redovito održavanje, što je Francusku ostavilo bez raspoložive ploveće zračne baze. Program PA2 trebao je proučiti izvedivost drugog nosača u floti, temeljenog na dizajnu britanske klase Queen Elizabeth, no projekt je zbog nedostatka novca obustavljen 2009. i konačno otkazan 2013. godine.
Palubne lovce Rafale zamjenjuju multinacionalni FCAS
Pet godina kasnije tadašnja francuska ministrica oružanih snaga Florence Parly najavila je početak drugog programa izgradnje nosača aviona kao zamjene za De Gaullea. Zakon o vojnom planiranju za razdoblje 2019.-2025. definirao je 18-mjesečnu studijsku fazu, vrijednu 40 miliona eura, kako bi se predsjedniku Emmanuelu Macronu omogućilo da do 2020. godine donese odluku o glavnim karakteristikama programa, uključujući arhitekturu, mogućnosti pogona i broju brodova.
U maju 2020., tokom posjeta tvrtki Chantiers de l'Atlantique, Parly je izjavila da će novi nosač biti izgrađen u Saint-Nazaireu, jer je to jedini suhi dok u Francuskoj koji može prihvatiti brodove te veličine. Međutim dva mjeseca kasnije uslijedila je rekonstrukcija francuske vlade pa je Vijeće za obranu odgodilo sve aktivnosti vezane za projekt. Tek u decembru iste godine predsjednik Macron je i službeno najavio početak programa PA NG i odabir nuklearnog pogona za novi brod.
PA NG će biti najveći ratni brod izgrađen u Evropi. Imat će deplasman od 80.000 tona, što je 5000 tona više od prvotnog planiranja, a predviđena dužina je 310 metara. Zbog ove veličine još uvijek nije u potpunosti definirano hoće li se graditi u Saint-Nazaireu ili pak u pomorskoj bazi u Toulonu. Jedan od početnih ciljeva projekta je dobiti 10 do 15 hektara raspoloživog prostora u luci kako bi se uopće izgradila infrastruktura za budući nosač.
Prema planovima, on će imati dva nuklearna reaktora K22 tvrtke TechnicAtome snage 220 megavata, odnosno 300.000 konjskih snaga svaki. Brod bi postizao brzinu od 27 čvorova, odnosno 50 kilometara na sat, te bi, s obzirom na nuklearni pogon, trebao imati neograničeni domet. Njegovu zračnu komponentu činili bi palubni višenamjenski lovci Rafale M te bi ih s vremenom zamijenila 32 primjerka budućeg borbenog zračnog sustava (FCAS), a razvijaju ih francuski Dassault Aviation, europski koncern Airbus i španski Indra Sistemas.
Uz novi nosač stižu nuklearne podmornice te brodovi za zaštitu prekomorskih teritorija
Također, na nosaču bi bila stacionirana dva do tri E-2D Hawkeyea, odnosno napredne inačice palubne letjelice s radarskom detekcijom velikog dometa te isto toliko dvomotornih višenamjenskih helikoptera NH90, inače prvih letjelica te vrste s fly-by-wire kontrolama leta. Predviđeno je i da budući nosač bude opremljen s nekoliko tipova borbenih i izviđačkih bespilotnih letjelica, ali oni još uvijek nisu precizirani. Zna se i da bi brod trebao biti pušten u pogon 2038. godine, nakon što obavi dvogodišnja testiranja poslije porinuća 2036. godine.
