Francuska je ove sedmice, tačnije u četvrtak, postala najnovija evropska zemlja koja vraća neki oblik vojne obaveze. Predsjednik Emmanuel Macron službeno je objavio da nakon gotovo 30 godina Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok koji će trajati 10 mjeseci, pri čemu će jedan mjesec biti posvećen obuci, a regruti će dobiti mjesečnu naknadu, uniformu i opremu.
Francuska time postaje još jedna u nizu evropskih zemalja koje su uvele promjene zbog procjene o prijetnji Ruske Federacije te poruke koja je stigla iz Sjedinjenih Američkih Država da se Stari kontinent treba sam pobrinuti za svoju sigurnost. Iz profesionalnih vojnih redova upozorava se da bi se Evropa u idućih dvije do pet godina mogla naći na nišanu Rusije, zbog čega se rat u Ukrajini ne doživljava kao rat na udaljenom teritoriju, nego kao rat za evropske vrijednosti i teritorijalni integritet.
Evropa je već uvela promjene u vojnoj industriji, ali nailazi na ozbiljne probleme kad je riječ o ljudstvu. Naime, građani, iako se većina slaže s nekim oblikom povratka vojne obuke, ne žele povratak obavezne vojne službe kakva je postojala do kraja Hladnog rata.
Macron se dotaknuo upravo tih tema objavljujući novost profesionalnim francuskim vojnim snagama u francuskim Alpama, u blizini grada Grenoblea. "U Francuskoj postoji generacija spremna ustati za svoju zemlju, a naša vojska je za njih prirodan teren. U trenucima neizvjesnosti, kad je rat realnost, a nad nama se nadvija prijetnja, Francuska ne može biti preplašena, nepripremljena i podijeljena", poručio je Macron, koji vodi teške bitke da ostane na vlasti boreći se s premijerskim kadrom i balansiranjem budžeta u vremenima kad se zemlja suočava s deficitom i rastućim javnim dugom.
Macron je poručio da Francuska ne može ostati nepomična dok se stvari oko nje mijenjanju. Francuski predsjednik tom je izjavom podsjetio građane da je niz evropskih zemalja, a među njima je i Hrvatska, proteklih mjeseci revidirao stanje s vojnim kadrom.
Hrvatska je pratila vojne trendove kad je prije 17 godina odustala od obaveznog vojnog roka, a sad ponovno uvodi vojnu obavezu, doduše puno kraću i uz beneficije, kao što je plaća od 1100 eura i upis u radni staž. Većina evropskih zemalja prešla je na profesionalnu vojsku sredinom devedesetih, na valu optimizma nakon okončanja Hladnog rata. No, ne sve. Obavezan vojni rok zadržale su skandinavske zemlje, među kojima i donedavno neutralne Švedska i Finska, zatim Estonija i zemlje na krajnjem jugu kontinenta - Grčka, Kipar i Turska. Od obaveznog vojnog roka odustale su sredinom 2000-tih i nečlanice Evropske unije - Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija (Makedonija) i Bosna i Hercegovina. Litvanija i Latvija odustale su pa vratile obavezan vojni rok 2015., odnosno 2023. godine zbog "pogoršane sigurnosne situacije u svijetu".
U međuvremenu, nekoliko zemalja vratilo je ili raspravlja o vraćanju obaveznog vojnog roka.